SAD postaje prva zemlja koja u potpunosti bojkotuje provjeru Vijeća UN-a za ljudska prava

Sjedinjene Američke Države (SAD) danas će postati prva zemlja koja u potpunosti odbija redovnu provjeru stanja ljudskih prava pred najvišim tijelom UN-a za ljudska prava, od njegovog osnivanja prije dvije decenije.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa prošle godine povukla je SAD iz Vijeća UN-a za ljudska prava, optužujući ga za pristrasnost protiv SAD-a i Izraela, uz tvrdnju da to tijelo ne poštuje vrijednosti koje i samo promoviše.

Zagovornici podržavaju mandat Vijeća UN-a da prati stanje ljudskih prava u svim državama članicama UN-a, uključujući i SAD.

Američka politika inače je bila predmet kritika, između ostalog, zbog prisilnih deportacija i ciljanih ubistava navodnih krijumčara droge na Karibima i Pacifiku, dok administracija tvrdi da su te mjere osmišljene radi zaštite američkih radnika i očuvanja sigurnosti zemlje.

Washington odbacio kredibilitet Vijeća UN-a za ljudska prava

Vijeće UN-a za ljudska prava, sa sjedištem u Ženevi, redovno razmatra stanje ljudskih prava u sve 193 države članice UN-a, obično svakih četiri do pet godina, u okviru procesa poznatog kao „univerzalni periodični pregled“.

SAD su pod Trumpovom administracijom već propustile svoj termin za provjeru prije godinu dana. Provjera, prvobitno zakazana za novembar 2025. godine, pomjerena je za danas u nadi da će američka vlada možda promijeniti odluku. Međutim, to se nije dogodilo.

„Mi tom tijelu ne pridajemo nikakav kredibilitet“, naveo je portparol State Departmenta u e-mailu američkoj agenciji AP.

To tijelo, „kojem nema spasa, ismijava ljudska prava time što konstantno ne uspijeva poštovati vlastite 'vrijednosti', dok istovremeno promoviše antiameričku retoriku“, rekao je portparol, ukazujući na „uporno odbijanje Vijeća da osudi one koji najteže krše ljudska prava“.

Provjera nije moguća bez učešća države

Vijeće navodi da proces zahtijeva učešće države čije se stanje ljudskih prava razmatra te da se, ukoliko nema predstavnika te države, provjera ne može provesti.

U okviru ovakvih provjera, nacionalne delegacije, koje ponekad broje desetak ili više zvaničnika, predstavljaju svoje izvještaje, odgovaraju na pitanja i saslušavaju preporuke predstavnika drugih zemalja.

Zamišljeno je da to bude sveobuhvatan i konstruktivan proces, sličan postavljanju ogledala pred vlade kako bi unaprijedile svoju politiku u oblasti ljudskih prava.

Kritičari odluke SAD-a da ignorišu ovaj proces upozoravaju da bi takvo ponašanje moglo potaknuti i druge zemlje, od kojih se mnoge protive detaljnom nadzoru tijela za praćenje ljudskih prava, da učine isto.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.