SAD odlučile da se vrate u UNESCO

Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) objavila je danas da SAD planiraju ponovo da se joj pridruže i plate više od 600 miliona dolara zaostalih obaveza poslije desetogodišnjeg spora podstaknutog potezom te organizacije da uključi Palestinu kao člana. Američki zvaničnici kažu da je odluka o povratku u tu UN organizaciju motivisano brigom da Kina popunjava prazninu koju su ostavile SAD u krojenju politike UNESCO-a, posebno u postavljanju standarda za vještačku inteligenciju i tehnološko obrazovanje širom svijeta.

Zamjenik američkog državnog sekretara za upravljanje i resurse Richard Verma predao je prošle sedmice pismo generalnoj direktorki UNESCO-a Audrey Azoulay čime je ozvaničio plan povratka SAD u organizaciju. Azoulay je obavijestila ambasadore o američkoj odluci danas na specijalnom sastanku.

Očekuje se da će povratak SAD-a nekada najvećeg finansijera agencije, biti podneto na glasanje 193 zemalja članica idućeg mjeseca, rekao je jedan diplomata te organizacije. Odluka je veliki podsticaj za UNESCO, poznat po svom programu Svjetskog naslijeđa kao i po projektima za borbu protiv klimatskih promjena i učenje djevojčica da čitaju.

SAD i Izrael prestali su da daju svoj finansijski doprinos UNESCO-u kada je izglasao da uključi Palestinu kao zemlju članicu 2011. godine, i obje zemlje su izgubile pravo glasanja 2013.

Za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trumpa odlučeno je 2017. da se SAD potpuno povuku iz te organizacije naredne godine, navodeći kao razlog pristrasnost protiv Izraela i probleme u upravljanju. U pismu upućenom prošle sedmice Verma je ukazao na napore koje je UNESCO uložio za reformu uprave, i smanjenje političkih rasprava posebno oko bliskoistočnih pitanja. Delegacija iz Vašingtona došla je u Pariz prošle sedmice da lično preda pismo, u koje je agencija AP imala uvid.

Od svog izbora 2017. godine Azoulay je radila da riješi razloge zbog kojih su SAD napustile organizaciju kroz budžetske reforme i izgradnji konsenzusa među jordanskim, palestinskim i izraelskim diplomatama oko osjetljivih UNESCO rezolucija. Američka odluka da se vrati je "rezultat petogodišnjeg rada tokom koga smo smirii tenzije, posebno na Bliskom istoku, poboljšali naš odgovor savremenim izazovima, nastavili velike inicijative na terenu i modernizovali funkcionisanje organizacije", rekla je Azoulay za agenciju AP.

Prema jednom diplomati te organizacije Azoulay se sastala sa demokratama i republikancima u Vašingtonu da objasni te napore. Zahvaljujući tim pregovorima sa dvije partije diplomate UNESCO-a izrazili su uvjerenje da je američka odluka o povratku dugoročna bez obzira na to ko bude pobijedio na predsjedničkim izborima iduće godine.

Prema planu povratka američka vlada bi platila svoje dažbine za 2023. godinu plus dodatnih 10 miliona dolara ove godine za obrazovanje o holokaustu, očuvanje kulturnog naslijeđa u Ukrajini, bezbednosti novinara, i naučno i tehnološko obrazovanje u Africi, navodi se u pismu američkog zvaničnika.

Administracija predsjednika Joe Bidena već je tražila 150 miliona dolara za budžet za 2024. godinu za obaveze prema UNESCO-u i zaostala plaćanja. Plan predviđa slične zahtjeve narednih godina dok se ne isplati pun dug od 619 miliona dolara. To predstavlja veliki dio godišnjeg operativnog budžeta UNESCO-a od 534 miliona dolara. Prije nego što su napustile organizaciju SAD su doprinosile 22 odsto od ukupnog finansiranja agencije.

federalna.ba/Beta