"S oružjem u rukama" - Trump zaprijetio Nigeriji zbog napada na kršćane

Donald Trump izjavio je da je naredio Pentagonu da započne s planiranjem moguće vojne akcije u Nigeriji, pojačavajući svoju kritiku da tamošnja vlada ne uspijeva obuzdati progon kršćana u toj zapadnoafričkoj zemlji, izvještava AP a prenosi The Guardian.

„Ako nigerijska vlada nastavi dopuštati ubijanje kršćana, Sjedinjene Američke Države odmah će obustaviti svu pomoć i podršku Nigeriji te bi mogle ući u tu sada obeščašćenu zemlju ‘s oružjem u rukama’ kako bi potpuno uništile islamske teroriste koji čine ove strašne zločine,“ objavio je Trump na društvenim mrežama. „Ovim putem naređujem našem Ministarstvu rata da se pripremi za moguću akciju. Ako napadnemo, to će biti brzo, žestoko i odlučno — baš kao što ti teroristički zločinci napadaju naše DRAGE kršćane!“

Upozorenje na moguću vojnu akciju uslijedilo je nakon što je predsjednik Nigerije, Bola Ahmed Tinubu, ranije u subotu reagovao na Trumpovu odluku da dan ranije proglasi Nigeriju „zemljom od posebne zabrinutosti“ zbog navodnog neuspjeha u suzbijanju progona kršćana.

Zapadni prikaz Nigerije ne odražava stvarnost nacije

U izjavi na društvenim mrežama, Tinubu je poručio da prikaz Nigerije kao zemlje s vjerskom netolerancijom „ne odražava stvarnost nacije“.

„Vjerska sloboda i tolerancija su temelj našeg zajedničkog identiteta i takvi će i ostati,“ rekao je Tinubu. „Nigerija se protivi vjerskom progonu i ne podstiče ga. Naša zemlja ima ustavne garancije koje štite građane svih vjera.“

Trump je u petak izjavio da se „kršćanstvo u Nigeriji suočava s egzistencijalnom prijetnjom“ i da su „radikalni islamisti odgovorni za masovna ubistva“.

Njegova izjava uslijedila je nekoliko sedmica nakon što je američki senator Ted Cruz pozvao Kongres da proglasi najnaseljeniju afričku zemlju kršiteljicom vjerskih sloboda, uz tvrdnje o „masovnim ubistvima kršćana“.

Napadi u Nigeriji imaju različite motive

Nigerija, sa oko 220 miliona stanovnika, gotovo je ravnomjerno podijeljena između kršćana i muslimana. Zemlja se već dugo suočava s nizom sigurnosnih prijetnji, uključujući ekstremističku grupu Boko Haram, koja nastoji uspostaviti radikalnu interpretaciju islamskog zakona i često napada i muslimane koje ne smatra dovoljno „pravovjernima“.

Napadi u Nigeriji imaju različite motive — od vjerski inspirisanih napada na kršćane i muslimane, do sukoba između farmera i stočara zbog oskudnih resursa, etničkih i secesionističkih sukoba.

Iako su kršćani među metama, analitičari navode da su većina žrtava oružanih grupa zapravo muslimani u sjevernim dijelovima zemlje, gdje se odvija najveći broj napada.

Portparol Ministarstva vanjskih poslova Nigerije, Kimiebi Ebienfa, ponovio je da je vlada posvećena zaštiti građana svih vjera.

„Savezna vlada Nigerije nastavit će braniti sve građane, bez obzira na rasu, vjeru ili etničku pripadnost,“ rekao je Ebienfa u saopćenju. „Poput Amerike, i Nigerija nema drugi izbor nego da slavi raznolikost, koja je naša najveća snaga.“

Sjedinjene Američke Države su prvi put 2020. godine stavile Nigeriju na listu „zemalja od posebne zabrinutosti“ zbog, kako je navedeno, „sistematskih kršenja vjerskih sloboda“. Ta oznaka je ukinuta 2023. godine, što su posmatrači protumačili kao pokušaj poboljšanja odnosa između dvije zemlje uoči posjete tadašnjeg državnog sekretara Antonyja Blinkena.

federalna.ba/The Guardian (AP)