Ruski prijedlog - ultimatum ili glas razuma

Prije tradicionalne novogodišnje konferencije za novinare, ruski predsjednik je imao niz javnih nastupa u kojima je ponavljao šta su to crvene linije u odnosu prema Zapadu i zbog kojih insistira na pravnim garancijama, prije svega Sjedinjenih Država, da se NATO više neće širiti prema Istoku. S druge strane, Bijela Kuća je odgovorila da je spremna razgovarati o predloženim ruskim sigurnosnim garancijama, ali i da su neke stvari iz tog dokumenta potpuno neprihvatljive. Također, Brisel i Vašington su se usaglasili da dijalog s Rusijom u vezi s Ukrajinom vode uz učešće Evropske unije.

Šefovi američke i evropske diplomatije Antony Blinken i Josep Borrell su se složili da će se razgovori o evropskoj sigurnosti s Rusijom voditi uz koordinaciju i učešće Evropske unije, te su u telefonskom razgovoru istakli ulogu diplomatskih puteva i međunarodnih i regionalnih foruma kao što je Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju za suočavanje s tim izazovima, saopćeno je iz Brisela, što korespondira s ranijim izjavama američkog državnog sekretara.

“Sada smo mnogo više usklađeni s našim saveznicima i partnerima nego što smo bili prije godinu o gotovo svim pitanjima, uključujući agresiju Rusije na Ukrajinu i njene susjede, iranski nuklearni program i napore Kine da ospori međunarodni poredak zasnovan na pravilima", rekao je Blinken.

Pomoćnica šefa američke diplomatije za evropska i euroazijska pitanja Karen Donfried, koja je i preuzela ruski prijedlog sigurnosnih garancija u Moskvi, precizirala je da je SAD spreman raditi na nekim stvarima navedenim u prijedlozima za sigurnost Rusije, ali među njima ima i krajnje neprihvatljivih, izrazivši nadu da će se u januaru održati američko-ruski sigurnosni razgovori koje je najavio i šef ruske diplomatije Sergey Lavrov. Vašington smatra da se ti razgovori mogu voditi u tri formata – kroz bilateralni angažman, Vijeće NATO - Rusija i OSCE. No, Amerika vjeruje da će svaki razgovor s Rusijom biti produktivniji ako se odvija u atmosferi deeskalacije tenzija u vezi s Ukrajinom, no to za sada ne uključuje i direktan sastanak predsjednika dviju sila.

“Bez obzira na to hoće li to u nekom trenutku dovesti do novog sastanka predsjednika Bidena i predsjednika Putina, ostavljam to za drugi dan. Nema planova da se to sada uradi. Mislim da moramo da vidimo ima li u prvom stepenu diplomatskog napretka. Također, želimo da vidimo da Rusija deeskalira, da bi povukla snage s granice Ukrajine, da bi smanjila napetost. Mnogo je prikladnije voditi razgovor u takvim okolnostima nego kada se dešava eskalacija, a ne deeskalacija", dodaje Blinken.

Međutim, situacija na terenu je i dalje napeta što potvrđuju nove vježbe ruske vojske u blizini granice s Ukrajinom, dok Amerika nastavlja isporuku vojne pomoći Ukrajini.

“Vašington i NATO saveznici trebaju odmah prestati s neprijateljskim akcijama prema našoj zemlji, uključujući ratne igre, opasne susrete i manevre vojnih brodova i aviona, te prekinuti vojnu apsorpciju ukrajinske teritorije", rekao je Sergej Rjabkov,zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije.

Putin je u međuvremenu obavio niz telefonskih razgovora s ključnim evropskim zemljama, kao što su Francuska i Njemačka, koje su, očekivano, potvrdile predanost razgovorima u Normandijskom formatu kada je u pitanju Ukrajina, no potvrdu ruskog zahtjeva za pravnim garancijama za neširenje Sjevernoatlantske alijanse Putin nije dobio.

“Mislim da se za ukrajinsko pitanje naša strategija temelji na višestrukom pristupu. Prvenstveno, slijedimo pristup odvraćanja, kao što je činio predsjednik Biden kada je sarađivao s predsjednikom Putinom i s Evropskom unijom. Drugo, radi se i o angažmanu s Rusijom i jedinom mogućem rješenju pitanja Ukrajine, a to je Normandijski format i provedba protokola iz Minska. I treće, moramo nastaviti pomagati Ukrajini, a to su konsolidacija ekonomske, socijalne i industrijske situacije, slobode medija, te zaštita kvaliteta informacija u Ukrajini", kazao je predsjednik Francuske Emmanuel Macron.

IZJAVA 1. Olaf Scholz, kancelar Njemačke, je izjavio: “Imali smo sastanak s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim da bismo svi razumjeli s kakvim se tačno izazovima Ukrajina suočava. Jedan od važnih zaključaka je da mi Evropljani imamo Normandijski format, koji namjeravamo oživjeti i dati doprinos razvoju situacije u dobrom smjeru. Neće biti lako.Nemojmo se zavaravati, ali moramo pronaći jasan jezik i govoriti jasnim jezikom kada vidimo kršenja."

Stoga, za sada verbalni ruski pritisak i dalje traje.

“Šta se dešava sada? Tenzije rastu u Evropi, to je američka i NATO krivica u svakom smislu. Rusija je prisiljena odgovoriti na svaki korak. Situacija se pogoršava. I evo nas danas tu, u situaciji gdje smo prisiljeni da je nekako riješimo. Ne možemo dozvoliti situaciju koju sam spomenuo, znači daljnje širenje NATO-a na istok", naveo je Putin.

Ruski lider je u obraćanju višerangiranim vojnim zvaničnicima istakao i da će Rusija na adekvatan način odgovoriti na bilo koju vrstu agresije Zapada i da će i dalje raditi na razvoju svoje vojske, dok je njegov ministar odbrane Sergey Shoygu ukazao na to da je SAD rasporedio oko 8.000 vojnika nedaleko od granica Rusije i da su uz saveznike iz NATO-a često vršili letove strateških bombardera. Govoreći o NATO-u, Putin je rekao da je Rusija spremna preduzeti vojno-tehničke mjere ako se Alijansa proširi u blizini njenih granica.

“Ako razmjeste hipersonično oružje u Ukrajini, to ne znači da će ga početi koristiti, jer mi imamo Cirkon, hipersoničnu krstareću raketu, a oni je još nemaju. Ali pod ovim plaštom će naoružati i gurnuti ekstremiste iz susjedne države u Rusiju, uključujući određene ruske regije, recimo na Krim", dodao je Putin.

Putin je naglasio da Moskva ne zahtijeva bilo kakve specijalne uvjete i "zalaže se za jednaku i nedjeljivu sigurnost čitavog euroazijskog regiona".

“Kao Sjedinjene Države imamo jasan stav, a jasan stav je iznijelo i 30 nacija NATO saveza. Stav koji je izašao iz Sjeveroatlantskog vijeća je da smo spremni za dijalog s Rusijom. Rusija je sada stavila na stol svoje brige o američkim i aktivnosti NATO-a. Iznijet ćemo na stol našu zabrinutost zbog ruskih aktivnosti za koje vjerujemo da štete našim interesima i vrijednostima. To je osnova reciprociteta na kojem će se voditi bilo kakva vrsta dijaloga. U osnovi, naša strategija je strategija bliske koordinacije, savezničkog jedinstva i spremnosti da se sjedne s Rusijom i odgovori pozitivno na ideju da možemo voditi raspravu u odgovarajućem formatu, po principu ništa o vama bez vas i vidjet ćemo gdje će nas to odvesti", istakao je savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a Jake Sullivan.

Međutim, u zahtjevima dostavljenim Vašingtonu, Rusija traži da nijedna država koja je bila članica Sjevernoatlantskog saveza do 27. maja 1997. godine ne raspoređuje vojne snage i oružje na teritoriju bilo koje druge države u Evropi osim snaga stacioniranih na toj teritoriji do navedenog datuma prije skoro 25 godina. Ovaj zahtjev je praktično neispunjiv, jer su mnoge zemlje, bivše sovjetske republike, kao što su države Baltika, ili bivše članice Varšavskog pakta, kao što su Poljska, Rumunija, Bugarska ili Mađarska, postale NATO članice, a da ne govorimo o tome koliko je i danas u tim zemljama prisutna nelagoda iz sovjetskog vremena.

“Dobili smo najnovije prijedloge od Rusije. Svaki dijalog s Rusijom bi trebao biti zasnovan na temeljnim načelima i dokumentima evropske sigurnosti i odvijati se uz konsultacije s evropskim partnerima NATO-a, kao što je i Ukrajina. NATO saveznici su, također, jasno dali do znanja da smo spremni raditi na jačanju mjera za izgradnju povjerenja, ako Rusija poduzme konkretne korake za smanjenje tenzija", rekao je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.

Podsjećamo, Rusija zahtijeva garancije da se NATO neće širiti do teritorije Ukrajine i da neće tamo razmiještati svoje oružje i snage, uprkos težnjama Kijeva da se pridruži Alijansi i optužbama da razmještanje ruskih snaga na granici predstavlja prijetnju od invazije Rusije na Ukrajinu.

federalna.ba