Ruski diplomata Stepan Golovin dolazi na mjesto zamjenika šefa Misije OSCE-a u BiH

Ruski diplomata Stepan Golovin bit će imenovan za zamjenika šefa Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, potvrđeno je iz Misije OSCE-a u BiH. Kako je navedeno, o njegovom imenovanju predsjedavajući OSCE-a obavijestio je 17. septembra 2026. godine sve države članice organizacije. Očekuje se da Golovin dužnost u Bosni i Hercegovini preuzme u novembru, piše detektor.ba.

Golovin će na poziciji zamjenika šefa Misije biti drugi po hijerarhiji nakon američkog diplomate Ricka Holtzapplea, koji trenutno predvodi Misiju OSCE-a u BiH.

Informaciju o imenovanju Golovina prvi je objavio portal Raport, pozivajući se na diplomatske izvore. Predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH Denis Hadžović podsjetio je da su ruske diplomate i ranije obavljale funkciju zamjenika šefa Misije OSCE-a u BiH, dok je na čelu Misije tradicionalno američki diplomata.

Prema njegovim riječima, prisustvo ruskih diplomata u strukturi OSCE-a samo po sebi dosad nije nužno značilo direktno prenošenje stavova Moskve, ali bi širi odnosi Rusije i OSCE-a, kao i globalne okolnosti, mogli imati utjecaja.

„One mogu postojati u dijelu odnosa same Rusije i OSCE-a. Rusija ne daje više veliku podršku OSCE-u, čak su je jednom prestali i finansirati, a bilo je i pitanje hoće li uopće učestvovati u OSCE-u“, rekao je Hadžović.

On je podsjetio da je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo do dodatne polarizacije među državama članicama OSCE-a.

„Globalna situacija vjerovatno može utjecati na neke stavove. Posebno nakon invazije Rusije na Ukrajinu, pri čemu je došlo do polarizacije unutar OSCE-a, što je utjecalo i na opstanak organizacije u trenutnom formatu“, kazao je Hadžović.

Rusija i blokada budžeta OSCE-a

OSCE je godinama imao probleme s usvajanjem budžeta zbog neslaganja među državama članicama. Organizacija funkcioniše na principu konsenzusa 57 država učesnica, što svakoj od njih omogućava da blokira odluke. U martu ove godine budžet OSCE-a, nakon višegodišnje blokade, usvojen je jednoglasno, a iznosio je oko 123 miliona eura.

Rusija je tokom prethodnog perioda koristila mogućnost blokiranja budžeta, što je otežavalo finansiranje organizacije i rad njenih institucija. OSCE je pritom jedna od rijetkih evropskih i transatlantskih sigurnosnih organizacija u kojoj je Rusija i dalje članica.

U javnosti su se ranije pojavljivali izvještaji i tvrdnje da Moskva svoje članstvo u OSCE-u koristi i za postavljanje diplomata koji su joj bliski na određene funkcije u organizaciji.

Detalji biografije Stepan Golovina zasad nisu javno potvrđeni u dostupnim izvorima. Iz Misije OSCE-a u BiH novinarima je rečeno da će više informacija o njegovoj biografiji biti dostupno naknadno.

Javno dostupni podaci o diplomati s tim imenom postoje u ranijim diplomatskim evidencijama, uključujući podatke o radu u ruskoj diplomatskoj službi, ali ih nije moguće nezavisno povezati sa svim detaljima njegovog budućeg angažmana u Misiji OSCE-a u BiH.

Pitanje ruskih diplomata u OSCE-u

Hadžović je, govoreći o radu stranih diplomata, naveo da velike sile imaju različite mreže i načine prikupljanja informacija, ali i da to ne mora nužno biti dio klasičnog diplomatskog angažmana.

„Rusija nije izuzetak, pogotovo u vrijeme kada se sama bori protiv skoro cijelog svijeta. Znamo da je ovdje u BiH bilo par diplomata kojima je zabranjen rad u EU, ali su našli angažman u Ambasadi Rusije u BiH, koja im je dala mogućnost da nastave obavljanje aktivnosti“, kazao je Hadžović.

Njemački Der Spiegel je 2023. godine objavio istraživanje u kojem je tvrdio da Rusija koristi diplomatske funkcije u OSCE-u i za angažiranje pripadnika svojih obavještajnih struktura.

Sjedinjene Američke Države su također ranije izražavale zabrinutost zbog ruskih aktivnosti na području djelovanja OSCE-a. U izjavi iz 2024. godine tadašnja otpravnica poslova američke misije pri OSCE-u Ketrin Bruker navela je da Washington ostaje zabrinut zbog, kako je opisala, kontinuiranih i pojačanih ruskih „zlonamjernih aktivnosti“ širom područja OSCE-a, uključujući aktivnosti koje se provode putem posrednika.

U zajedničkoj izjavi Ujedinjenog Kraljevstva i partnerskih država sa Ministarskog vijeća OSCE-a iz decembra 2024. godine također su osuđene aktivnosti koje su te zemlje opisale kao ruske „maligne i hibridne aktivnosti“ u području OSCE-a, uključujući sabotaže i cybernapade.

Prema toj izjavi, takve aktivnosti imaju za cilj narušavanje demokratskih procesa i slabljenje međunarodne podrške Ukrajini.

Dmitry Jordanidi već bio zamjenik šefa Misije u BiH

Stepen angažmana ruskih diplomata u OSCE-u ranije je bio tema istraživanja Radija Slobodna Evropa. Istraživački tim RSE-a objavio je 2025. godine da je Rusija nominirala svog diplomatu Dmitryja Jordanidija za više funkcija u OSCE-u, uključujući mjesto šefa misije u Srbiji te pozicije u Kirgistanu i Kazahstanu.

Jordanidi je ranije bio zamjenik šefa Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Na toj funkciji bio je do druge polovine 2022. godine, a tokom mandata u Sarajevu bavio se, između ostalog, reformom pravosuđa, borbom protiv korupcije, zaštitom okoliša i ljudskim pravima.

Rusija i OSCE o situaciji u BiH

Ruska misija pri OSCE-u u Beču posljednjih godina reagirala je i na stavove institucija OSCE-a o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

U martu 2025. godine ruska misija osudila je zajedničku izjavu Predsjedništva i generalnog sekretara OSCE-a, ocijenivši je pristrasnom zbog toga što, prema njihovoj interpretaciji, odgovornost za političku krizu u BiH prebacuje na rukovodstvo Republike Srpske.

Predsjedništvo i generalni sekretar OSCE-a tada su osudili zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a kojima je bilo predviđeno ograničavanje rada državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija na području tog entiteta.

OSCE je upozorio da takvi potezi predstavljaju kršenje Ustava BiH, stvaraju paralelne strukture i ugrožavaju stabilnost zemlje, te pozvao na poštivanje vladavine prava.

Ruska misija pri OSCE-u odgovorila je da je, kako je navedeno u njihovoj reakciji, neprihvatljivo koristiti institucije OSCE-a za pritisak na Srbe u Bosni i Hercegovini.

Dolazak Stepan Golovina na mjesto zamjenika šefa Misije OSCE-a u BiH tako dolazi u trenutku složenih odnosa unutar same organizacije, ali i šireg sukoba stavova Rusije i zapadnih država nakon početka rata u Ukrajini.