Ruska rublja na najnižem nivou od prvih dana rata u Ukrajini

Ruska rublja pala je danas na najnižu vrijednost od prvih sedmica rata u Ukrajini dok Moskva povećava izdatke za vojsku, a zapadne sankcije opterećuju njen izvoz energije. 

Dolar je vrijedio jutros 101 rublju, pa se nastavlja pad vrijednosti ruske valute od više od 25 posto u odnosu na početak godine. Ovo je najniža vrijednost rublje za bezmalo 17 mjeseci.

Ekonomski savjetnik predsjednika Vladimira Putina Maksim Oreškin danas je u autorskom tekstu za državnu novinsku agenciju Tass za slabu rublju okrivio "labavu monetarnu politiku".

Oreškin je iznio tvrdnju da je jaka rublja u interesu ruske ekonomije, a da slaba valuta "komplikuje ekonomsko restrukturiranje i negativno utječe na stvarne prihode ljudi".

Po njegovim riječima, ruska centralna banka ima "sve neophodne alate" da stabilizuje kurs, te će do normalizacije doći.

Ruska centralna banka se pridržava promjenljivog kursa jer "omogućava privredi da se efikasno prilagodi promjenljivim vanjskim uvjetima", rekao je novinarima prošlog petka zamjenik guvernera te banke Aleksej Zabotkin.

Analitičari kažu da je slabljenje rublje podstaknuto povećanom potrošnjom u vojne svrhe, što dovodi do rasta uvoza, kao i padom izvoza, posebno nafte i prirodnog plina.

Kad je uvoza više, a izvoza manje, dolazi do smanjenja trgovinskog suficita, što obično opterećuje valutu neke zemlje.

Ruska privreda sada funkcionše "na različitim vrstama državnih narudžbina u vezi s ratom, kao što su tekstilna preduzeća, farmaceutski proizvodi i prehrambena industrija", rekla je Aleksandra Prokopenko, iz Centra Karnegi Rusija Euroazija, bivša zvaničnica ruske centralne banke.

Okretanje cjelokupne ekonomije na ratnu osnovu ne samo da povećava uvoz, već povećava i izglede za pogoršanje inflacije, rekla je Prokopenko.

Da bi smanjila takvu mogućnost, centralna banka je prošle sedmice saopštila da do kraja godine neće kupovati devize na domaćem tržištu.

Centralna banka je u julu povećala svoje ključne kamatne stope za krupnih jedan posto, rekavši da se očekuje da će inflacija nastaviti da raste i da pad rublje povećava rizik. Zabotkin je nagovijestio da bi osnovna kamata - sada 8,5 posto, mogla biti ponovo povećana 15. septembra.

Zabotkin je u petak rekao da su međunarodne sankcije prekinule značajnu količinu uvoza u Rusiju, što je doprinijelo padu rublje, ali je odbacio spekulacije da je za to krivo i bjekstvo kapitala iz Rusije.

federalna.ba/Beta-AP