Peskov: Biden nema pravo Putina nazivati ratnim zločincem

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u četvrtak da je američki predsjednik Joe Biden vođa zemlje koja je godinama bombardovala ljude širom svijeta i bacila nuklearne bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, i da nema pravo da optužuje ruskog predsjednika Vladimira Putina za ratne zločine.

Peskov je u Moskvi izjavio da je Bidenova izjava nedopustiva, neprihvatljiva i neoprostiva.

"I što je najvažnije, šef države (op.a. SAD) koja je godinama bombardovala ljude širom svijeta, koja je bacila nuklearne bombe na zemlju koja je već poražena, mislim na Hirošimu i Nagasaki, nema pravo davati takve izjave", rekao je.

Odgovarajući na pitanje novinara, Biden je u srijedu rekao da Putina smatra ratnim zločincem.

Rusija odbacila odluku Međunarodnog suda pravde

Kremlj je danas odbacio odluku Međunarodnog suda pravde (MSP), najvišeg suda UN, koji je naredio Rusiji da odmah prekine svoje vojne operacije u Ukrajini. 

"Ne možemo da uzimamo u obzir tu odluku", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je rekao da je bilo potrebno dve strane, Rusija i Ukrajina budu saglasne da se ta odluka sprovede a, kako je rekao," u ovom slučaju nikakav dogovor ne može biti postignut".

MSP je jučer naložio Rusiji da odmah obustavi svoje vojne operacije u Ukrajini.

"Rusija mora odmah da obustavi vojne operacije koje je započela 24. februara 2022. na teritoriji Ukrajine", izjavila je Joan Donoghue, sutkinja koja predsjedava MSP-om čije je sjedište u Hagu.

Sud se izjasnio u sklopu hitnog postupka koji je pokrenut nekoliko dana poslije početka ruske invazije na Ukrajinu. Ukrajina je tražila od najvišeg suda UN da naloži Moskvi da odmah prekine invaziju, dok se ne donese presuda o pozadini sukoba dvije zemlje, a taj postupak bi mogao da traje godinama.

Presude MSP-a su obavezujuće i na njih se ne može uložiti žalba, ali taj sud nema načina i sredstva da navede zemlje da sprovedu te presude.

Rat Rusije i Ukrajine, koji je počeo ruskim napadom 24. februara, izazvao je međunarodnu osudu, doveo do finansijskih sankcija Moskvi i podstakao egzodus globalnih kompanija iz Rusije.

Najmanje 726 civila je ubijeno, a 1.174 ranjeno u Ukrajini od početka rata. Istovremeno, više od 3,1 miliona ljudi izbjeglo je u susjedne zemlje, procjenjuju Ujedinjene nacije.

federalna.ba/agencije