‘Riječ na granici’ okupila pjesnike iz regiona i svijeta

U Donjem Svilaju kod Odžaka održan je drugi pjesnički susret pod nazivom “Riječ na granici 2025”.

Posebnost ovog kulturno-umjetničkog programa je izbor lokacije na kojoj se održava ovaj susret, a to je upravo granica, odnosno prostor pored bivšeg graničnog prijelaza - skele, koja je tokom posljednjega rata Odžačanima značila spas i slobodu.

Organizaciju ovog jedinstvenog događaja potpisuje Centar za kulturu Odžak u suradnji s odžačkim pjesnicima, a održan je u sklopu tradicionalne manifestacije Posavsko kolo.

Književna večer u prirodnom okruženju rijeke Save okupila je umjetnike iz više zemalja, koji su svojim dolaskom ukazali na značaj međunarodne saradnje i druženja kroz umjetnost.

„Veliki je značaj ovakvih događaja. Ljudi koji su danas odvojili svoje vrijeme i došli ovdje pokazuju da postoji glad i za kulturnim događajima i za time da budu spojeni s drugim ljudima koji dijele njihove interese i na kraju krajeva, simbolika ove manifestacije je nešto što je jako važno: spajanje, ne razdvajanje“, kazala je spisateljica i pjesnikinja iz Kanade Ivančica Đerić.

Rijeka Sava i područje Posavine zaintrigirali su posebnu gošću s adresom u Glasgowu, koja u svom radu istražuje simboliku rijeka. Trenutno vodi projekat „Život uz rijeku i s rijekom“ posvećen upravo Savi.

„Inače se bavim rijekama u književnosti, na filmu i u umjetnostima, time što rijeke znače, njihovom simbolikom, osobito za ljude koji žive uz rijeke, koje rijeke razdvajaju, spajaju. Mislim da je Bosanska Posavina ta koje je jedno područje i Posavina dakle generalno“, kazala je Mirna Šolić, docentica komparativne književnosti na Univerzitetu u Glasgowu.

Program uz Savu je počeo odlomkom o najvećem odžačkom pjesniku Musi Ćazimu Ćatiću, a upravo su lokalni pjesnici Franjo Matanović, Zlatko Grgić i Ružica Miličević inicijatori ovoga susreta.

Pjesnikinja Ružica Miličević je u ratu izbjegla u Austriju, gdje vodi projekte integracije i edukacije mladih, antirasizma, antifašizma, tolerancije, suživota i zajedništva.

„Svaki čovjek koji preživi bilo koju tragediju, strahotu, a naročito ratnu, ima neku zadaću, da nešto svjedoči, ali to svjedočanstvo treba biti vezano za neku bolju, pametniju i promišljeniju viziju budućnosti od one koju smo mi imali ‘92-e godine2“, istakla je Miličević.

Naglasila je i kako je je cilj ovog pjesničkog skupa tematizirati unutarnje granice koje su nam nametnute, naše stavove i predrasude koje imamo prema drugim ljudima.

„Iako smo pjesnici, mi smo jako, jako realni ljudi i nama je cilj ustvari da ono što je u bivšoj državi bilo jako dobro da mi to nastavimo, da prenosimo na nova pokoljenja, a to je suživot, zajedništvo, tolerancija“, zaključila je Ružica Miličević.

federalna.ba