Reforme u Vatikanu pod pritiskom skandala
Pod pritiskom finansijskih skandala i zloupotreba u Rimokatoličkoj crkvi, ali i manjka prihoda usljed pandemije, papa Franjo je ubrzao reformu administracije Vatikana i njegovih finansija koju je postavio u središte svog mandata, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.
Papa Franjo izdao je novi dekret za transparentnije upravljanje dobrotvornim fondovima i pooštravanje kontrole finansija Vatikana poslije skandala s kupovinom luksuzne nekretnine u Londonu, ukazuje Reuters.
Uredba objavljena u ponedeljak ponajviše je usmjerena na Državni sekretarijat, ističe Reuters, dodajući da se taj najvažniji dio vatikanske administracije mora odreći upravljanja fondovima, investicijama i nekretninama, dok će biti pod nadzorom dvije druge ekonomske službe.
Vatikanski Državni sekretarijat je 2014. uložio oko 200 miliona eura kao partner u poslu kupovine luksuzne zgrade u Londonu, u okviru čega je platio desetine miliona eura naknada posrednicima, navodi Reuters, dodajući da je istraga o londonskom poslu dovela do suspenzije pet zaposlenih u Vatikanu, od čega četiri iz Sekretarijata.
Državni sekretarijat takođe gubi kontrolu nad fondom Petrov novčić u koji vjernici uplaćuju sredstva i koji ima za cilj da pomogne papi da upravlja Crkvom i finansira njene dobrotvorne organizacije.
Taj fond je, kako navodi Reuters, korišten za pokrivanje budžetskog deficita, ali je njegova reputacija urušena poslije navoda da je korišten za sporne investicije, poput one u Londonu.
Posljednje papine promjene su odgovor na krivičnu istragu o višegodišnjim navodima da je Državni sekretarijat Vatikana loše upravljao donacijama i investicijama, što je dovelo do desetina miliona eura gubitaka, ističe AP.
Skandal s luksuznom stambenom zgradom u londonskoj četvrti Chelsea je, kako navodi AP, razotkrio nesposobnost vatikanskih velikodostojnika u upravljanju novcem, budući da su odustali od prava glasa u tom poslu i pristali da plaćaju prevelike naknade Italijanima koji su u poslovnim krugovima bili poznati po sumnjivim poslovima.
Papina odluka je ponižavajući udarac statusu Državnog sekretarijata kao najmoćnije kancelarije Svete stolice, ocjenjuje AP uz konstataciju da je ta služba svedena na nivo svakog drugog odjeljenja u Vatikanu koje mora da predloži budžet koji drugi odobravaju i nadgledaju.
Papa Franjo ubrzao je dugo planirane reforme finansija Vatikana, poslije pritiska finansijskih skandala koji su narušili ugled Katoličke crkve, ali i pandemije koja je smanjila njene prihode, piše Wallstreet Journal uz ocjenu da su najavljene promjene relativno skromne, mada vatikanski zvaničnici kažu da predstoje bolnije mjere, uključujući prodaju finansijske imovine.
Franjo je ove godine centralizovao upravljanje investicijama koje su ranije kontrolisali službenici u različitim kancelarijama i donio nova pravila o nabavkama kako bi uštedio novac i spriječio korupciju, ukazuje američki list, dodajući da zvaničnici Vatikana rade i na uspostavljaju odbora spoljnih stručnjaka koji će postaviti finansijske i etičke smjernice za investicije Svete stolice, što je jedinstveni pristup bez presedana u savremenom papinstvu.
Očekuje se da će u ovoj godini deficit Svete stolice porasti na čak 100 miliona eura uz budžet od oko 300 miliona eura, što uglavnom odražava niži prihod od zakupa komercijalnih nekretnina, turizma i doprinosa katoličkih vjernika.
Prema podacima Sekretarijata za ekonomiju, deficit Svete stolice posljednjih godina je bio između 60 i 70 miliona eura, da bi 2019. bio smanjen na 11 miliona evra, zahvaljujući finansijskim ulaganjima i prodaji nekretnina.
Sam Vatikan obično ima suficit, uglavnom zahvaljujući svojim muzejima koji ostvaruju profit preko 40 miliona eura godišnje, ali s obzirom na to da su muzeji tokom 2020. zatvoreni na nekoliko mjeseci zbog pandemije, očekuje se da će i Vatikan ove godine imati deficit od miliona eura.
Sveta stolica je ranije deficit pokrivala desetinama miliona eura doprinosa od Vatikana, Vatikanske banke i donacija. Fond Petrov novčić dugo je predstavljan kao način da se finansiraju papini dobrotvorni projekti, ali Wallstreet Journal ukazuje na svoj izvještaj od prije godinu dana da se samo 10 odsto prikupljenih sredstava koristi za dobročinstva, dok većina ide za pokrivanje deficita.
Finansijski skandal u koji je umiješan Državni sekretarijat dao je novi podstrek Franjinom programu reformi, piše New York Times, ukazujući da je Franjo reforme administracije Vatikana i njegovih finansija stavio u središte svog papinstva, ali se njihovo sprovođenje pokazalo kao značajan izazov, dijelom i zbog odbijanja vatikanskih birokrata.
U preambuli novog zakona navodi se da je odluka o finansijama Sekretarijata donesena kako bi se osigurala "bolja organizacija administracije, kontrola i nadzor ekonomskih i finansijskih aktivnosti Svete stolice", "transparentnije i efikasnije upravljanje" i "jasna podjela odgovornosti i funkcija".
Taj zakon, ukazuje New York Times, formalizuje ono što je papa pokrenuo u augustu, u pismu državnom sekretaru, kardinalu Pietru Parolinu, zahtijevajući prenos imovine Sekretarijata na Upravu dobara Apostolske stolice.
Papa je u novembru ponovio zahtjev da Državni sekretarijat podijeli svoja sredstva i imenovao komisiju koja to treba da sprovede, a novim zakonom, ukazuje New York Times, Franjo je dao konkretna uputstva kako će doći do tog prenosa.
federalna.ba/Beta