Reforma obrazovanja u SBK-u: Praksa u firmama zamjenjuje učionice

Višegodišnji zahtjevi poslodavaca Srednjobosanskog kantona o potrebi reforme stručnog obrazovanja kojom bi se osigurao istinski kvalificiran kadar, a ne samo vlasnik diplome o završenoj školi kojom se osigurava mjesto, konačno bi mogli biti ispunjeni. Uz aktivnu ulogu poslodavaca, nadležno ministarstvo je uz podršku njemačke organizacije GOPA izradilo Prijedlog zakona o srednjem stručnom obrazovanju i obuci.

Druga je godina kako grupa učenika travničke Mješovite srednje tehničke škole, umjesto nekoliko sati u školskom kabinetu, dva dana sedmično provodi na aktivnoj praktičnoj obuci. Završetkom prvih projekata, koje su radili predvođeni mentorom koji kaže da mu je najbitnije bilo izazvati njihovu pažnju, shvatili su važnost i prednosti posla koji su odabrali kao životni poziv. I za koji će nakon završetka školovanja istinski biti kvalificirani.

“Budući da školstvo ne funkcionira na adekvatan način, našu budućnost jedino možemo osigurati time da ovdje obrazujemo potreban kadar”, istakla je Snježana Kopruner, direktorica kompanije GS-TMT.

“U školi radimo teoretski, ali bez prakse nema ništa. Ne možemo vidjeti kako šta funcioniše. Možemo učiti napamet do sutra, ali ništa bez prakse”, govori učenik na praksi Nadin Omerdić.

“Sami su birali projekt koji ćemo raditi. Kroz to su ga i zavoljeli. Kad napravimo drugi komad, odmah je osjećaj ljepši - više se trude. Nagradili smo svaki projekt koji smo odradili”, napominje Emro Hamidović, mentor za CNC obuku u GS-TMT.

“Možemo dobiti stipendije ako se potrudimo. Prošle godine smo radili čekiće i neke projekte na kojima smo bili plaćeni. Imali smo volju i želju da to uradimo”, priča učenik na praksi Adnan Kargić.

Prilika da steknu znanja u okruženju koje nimalo ne zaostaje za onim u EU dodatno ih je motivirala i kažu kako bi najradije najveći dio vremena umjesto u učionici provodili za mašinama, što je namjera i nadležnog Ministarstva, koje reformom stručnog obrazovanja, kroz Zakon upućen u proceduru nastoji povećati interes za upis u stručne škole. Jer, ovaj prostor baziran je na prerađivačku industriju, kojoj žele biti servis. Promjena obrazovne politike podrazumijeva i zajedničku odgovornost.

“Svaka će lokalna zajednica gdje postoji srednja strukovna škola imati tzv. savjetodavna vijeća, gdje će poduzetnici, lokalna zajednica, zavodi za zapošljavanje, udruge podzetnika imati pravo kazati šta tom tržištu treba”, pojašnjava Bojan Domić, ministar obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona (HDZ BiH).

I aktivno sudjelovati, posebno poslodavci u čijim će pogonima pod nadzorom stručnog kadra biti provođena praktična obuka, koja će biti plaćena. Samo tako, kaže, mogu se obrazovati i sačuvati ljudi koji su najveća vrijednost. I naravno, mijenjati svijest i omjer upisnih kvota u korist stručnih škola. Jer svi oni koji svako malo pričaju o uređenju ove zemlje kao Švicarske, moraju znati da se u njoj 70% mladih upisuje u stručne škole, dok je ovdje obrnuta situacija. Zato je ovdje namjera promociju stručnih zanimanja provoditi u svim osnovnim školama.

federalna.ba