Redžo Mehić: Ovakav položaj penzionera je neodrživ

Ovog ponedjeljka u političkim minutama Jutarnjeg programa s Adnanom Trtovac razgovarao je Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

Kakav je položaj penzionera u Federaciji BiH? Koliko povećanje penzija od 5 posto znači mađioničarima preživljavanja u Federaciji?

Kako ocjenjuje odnos vlasti prema ovoj kategoriji stanovništva? Hoće li penzioneri poboljšanje statusa tražiti protestima? Je li uključenost penzionera u društvene procese na zadovoljavajućem niovu? Šta donosi Novi zakon o organizaciji penzijskog i invalidksog osiguranja?

-Visine penzija u Federaciji BiH-

''Pa vidite, prosječna plata zvanično je ovih dana u Federaciji 1310 KM, a prosječna penzija 613 KM. Dakle, 44% od prosječne plate. Mislim da je sve drugo suviše govoriti. Sa tim sredstvima i odnosom cijene potrošačke korpe najbolje govori kakav je materijalni položaj penzionera. Ja ovo što govorim, govorim egzaktne pokazatelje, to su sada ove naše januarske penzije, koje su uvećane pod znacima navoda. Sada je minimalna penzija slovom i broje 565 KM. Zajamčena je 674 KM, najviša, da ne govorim o tom simboličnom broju ljudi koji imaju, jeste 2750 KM. Međutim, ovdje zaboravljamo da imamo jednu armiju penzionera koji primaju takozvane srazmjerne penzije. To su penzije ostvarene u BiH i inozemstvu. Međutim, to nije ono nekadašnje inozemstvo zapada gdje su penzije bile mnogo veće pa nije bilo problema. Sada imamo ovu situaciju imamo gdje je sada inozemstvo Hrvatska, Srbija, Slovenija. I sada kada se saberu oba dijela te penzije na primjer Srbije i Bosne i Hercegovine, dešava se da se daleko niže što je u Federaciji zakonom propisano da ne može biti manja, međutim, pošto Federacija i BiH nema međunarodne ugovore, ti ljudi trpe ni krivi ni dužni. I rukovodstvo Saveza sve čini da nekako tu nepravdu otkloni da član 82. u zakonu izmijenimo kako bi tim ljudima bilo bar namireno da imaju najnižu penziju. Da zaokružim, uopće stanje ove populacije u najmanju ruku kada su u pitanju visine penzija, nije za pohvaliti'', kazao je.

-Povećanje penzija od 5%-

''Dakle, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji je definirao da se svake godine 15. aprila vrši redovno usklađivanje penzija na osnovu dva parametra. Stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini i indeksa rasta potrošačkih cijena. Ta dva faktora se saberu, 50% njihovog iznosa i podijeli sa 2 i dobije se prosjek, odnosno, procent usklađivanja penzije za tu godinu koja je u toku. Vlada Federacije prošle godine je praktikovala na planu pomoći penzionerima da ne bi čekali 15. april, a ta isplata bude tek 5. maja, i prošle godine i ove godine učinila je unaprijed takozvano akontativno usklađivanje. Međutim, ove godine, za razliku od prošle, nama su ova dva parametra bili veoma nepovoljni. Tako je stopa rasta bruto domaćeg proizvoda svega prema predviđanjima ekonomista, odnosno Zavoda za statistiku, 6,2. Indeks potrošačkih cijena je svega 5,8, što je za nas apsurd, ako ništa više. Svjedočimo kakve su cijene i kakvo divljanje cijena. Međutim, za ovaj indeks se uzimaju robe na tržištu, zaboravljajući da naši današnji penzioneri uglavnom penziju troše za preživljavanje, za osnovne stvari i da plate režijske troškove. To povećanje je veoma simbolično i neznatno za najniže penzije to je nekih 30ak KM ili za najveće 120 KM. To ni u najmanjoj mjeri nije amortizovalo položaj kakav je veoma težak. Zakon je predvidio da Vlada ima pravo jedan put godišnje uraditi i vanredno usklađivanje penzija, to se obično uradi kada bude rebalans budžeta Federacije. Međutim, i tamo su uvjeti veoma surovi jer je u tom članu 80. navedeno da se može ići na vanredno usklađivanje ako je stopa rasta realno domaćeg bruto proizvoda preko 3%. Prema tome, daleko od toga da je ta stopa tolika. Tako da od toga nema ništa'', zaključio je.  

-Vanredno usklađivanje penzija-

''Ovakav položaj penzionera je neodrživ. Mi smo već na vrijeme Vladi dostavili zahtjev koji je utemeljen, koji je osnovan da razgovaramo o trenutnom materijalnom položaju i da postojećem zakonu ne gurajući nikoga da krši taj zakon, tražimo rješenja za ovu populaciju. Penzioni sistemi nisu ni u boljem položaju ni u susjednim zemljama. Neke zemlje u Evropi imaju 13. penzije, u vidu jednokratne pomoći. Uglavnom, i Hrvatska i Srbija praktikuju jednokratne novčane pomoći. Mada, to nije rješenje. Nama je u cilju povećanje. Pošto od povećanja nema ništa, onda idemo na to da makar dobijemo jednokratnu pomoć. S napomenom da će se rukovodstvo Saveza zalagati, i to moram da napomenem našim penzionerima, da ne bude isti iznos za sve penzije. Odnosno, za sve penzionere. Moramo poći od socijalnog momenta i od toga koliko je kome potrebno. Dakle, očito najugroženiji su ljudi sa najnižim penzijama. Međutim, i ovdje treba imati na umu vrlo važan elemenat, a to je da mi u Federaciji nemamo registar građana. Mi nemamo socijalnu kartu penzionera, mi sada ne znamo ko je ugrožen. Vi ako imate u jednom domaćinstvu dvije najniže penzije to je 1200 KM, a pored njega u kući jedna penzija od 800 KM. Ko je onda ugroženiji? Ili ako imamo penzionera koji ima srodnike koji su situirani ili ima vikendicu, auto. Jednom riječju, neophodno je da se napravi socijalna karta naših građana. To ovako radimo iz rukava. Ja ovdje moram istaći kao pozitivan primjer naše Resorno ministratsvo na čelu sa Adnanom Delićem koji je  tri dana nakon prijema dužnosti došao u sjedište Saveza i jednog i drugog i rekao da je novi tu i da ne zna problematiku i da želi da je rješava, želio je da čuje naše probleme, naše programske ciljeve i vaše prijedloge kako mislite da se to treba rješavati, što je za svaku pohvalu. Čini se da je on došao na jedan težak teren jer to ministarstvo obuhvata sektore rada, mi znamo kakvi su problemi oko rada i zapošljavanja, zavoda, radne snage i tako dalje. Drugi sektor je socijala, veoma teško jer mi smo zemlja koja je izašla iz rata, mi smo zemlja u stanju socijalne potrebe. Treći sektor je penzioni sistem. Veoma teška tri sektora. Mi smo rekli koji su to problemi i dali nagovještaj kako bi trebalo rješavati te probleme. Na prvom mjestu smo dali prijedlog da on pod hitno stvara uvjete za zapošljavanje kako bi se zaustavio odlazak naših najnaprednijih, školovanih mlađih kadrova jer njihovim odlaskom ta zemlja nema nikakve svrhe ni smisla, a posebno penzioni sistem. Na drugo mjesto smo stavili socijalnu kartu da je definiramo i uradimo i onda da čitamo kome je potrebna pomoć. Tek onda ostalo da uređujemo. Čini se da on na tom poslu radi i tu su primjetni pomaci'', kazao je.

-Zapošljavanje penzionera-

''Iskreno, moram da kažem da mi je drago da razgovaram sa osobama i u jednoj takvoj kući koja je tako dobro informirana i tako pogađate pitanja kao da smo se dogovorili, a nismo. U ovom trenutku to je veoma aktuelno pitanje. Dakle, ovaj zakon je bio zabranio rad penzionera. Rečeno je da je moguće raditi, ali se isplata penzije obustavlja. To je bilo totalno kršenje osnovnih ljudskih prava. Ako je penzija zarađena, to je ekonomska kategorija. To je stečeno pravo i ne može je niko oduzeti. I čitav svijet praktikuje da se penzionerima omogući da rade. Ima tu puno prednosti i za penzionere i za društvo. Za penzionere da namire ove silne nedostatke u svom budžetu, drugo da čuvamo mentalno zdravlje penzionera. Njegovim angažovanjem mi nadomještamo razne vrte deficitarnih zanimanja, raznih vrsta zanata, projektni programi, ekonomski, pravni. To su ljudi sa jednim ogromnim iskustvom, ako oni imaju fizičku sposobnost i snagu i volju da hoće da rade. Pa, zaboga, zašto te ljude ne angažovati? Uz uslov da ih treba tržište rada, da ne ugrožavaju drugima radna mjesta, to nipošto ne zagovaramo. Preporučujemo im ovim putem, iako su neki do sada radili i na crno, možda i neke teže poslove, posebno zanatska zanimanja jer su jednostavno ljudi morali'', rekao je.

-Protesti penzionera-

''Vidite, mi smo svjedoci poslije rata tuzlanskih protesta sindikata u jurjavi za bivšim kompanijama koje su propale. Mi treće životne dobi, mi smo gradili ovu zemlju, sve što danas koristimo to je naša generacija radila. Sada ako neko očekuje da idemo mi na galamu, na viku, na proteste, na rušenje, na paljenje, to je daleko od toga. Ali ste mislili na mirne proteste, na upozorenje. To nije isključeno ako budemo prinuđeni, mi kao razumni ljudi, sa ogromnim iskustvom, sa ljudima koji su ostali ovdje i branili ovu zemlju, koji je i dalje vole, čija djeca tu žive, oni se još uvijek nadaju da će biti dovoljno sluha od nadležnih. Uvažavajući sve probleme, ekonomske i političke, u svijetu, u regiji i u našoj državi i Federaciji BiH. Moramo imati na umu da je to trusno područje, vidite šta je uradila korona, koliko nas je vratila nazad, vidite šta je uradila Rusija sa agresijom, vidite šta radi Izrael sa Palestinom, sve se to reperkutuje direktno ovdje. Svjedoci smo da i naše konstruisanje vlasti ne ide glatko, posebno zakonodavne, i sad trebamo još i mi da zagorčavamo. Mi moramo da pokažemo razumijevanje posebno za izvršnu vlast pod uslovom da i ona shvati naše probleme je očito da novaca ima BiH, odnosno u Federaciji, samo ih treba pravilno rasporediti'', kazao je za kraj ovog razgovora Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

federalna.ba