Redžepović: Iran je velika i teško osvojiva zemlja – kopnena invazija tražila bi milionsku vojsku

Izraelsko-američki napadi na Iran te odmazda Teherana prijete da zapale cijeli Bliski istok i dodatno destabiliziraju već napetu regiju. O vojnim ciljevima sukobljenih strana, mogućnostima daljnje eskalacije i odnosima među saveznicima govorio je vojni analitičar Goran Redžepović, gost magazina Svijet.

Prema njegovim riječima, Izrael i Sjedinjene Američke Države još uvijek nisu u potpunosti ostvarile svoje ciljeve. „Za sada ne možemo reći da su ostvarili ciljeve, jer su oni i politički i vojni. Politički ciljevi su se u međuvremenu mijenjali nekoliko puta, dok su vojni ciljevi još uvijek u procesu realizacije. Da li će ih na kraju ostvariti u potpunosti, to ćemo tek vidjeti“, kazao je Redžepović.

Govoreći o dosadašnjim vojnim rezultatima, ističe da su napadi ipak imali određene efekte na iranske vojne kapacitete. „S vojne strane, uspjeli su neutralizirati značajan dio iranske protivzračne odbrane i time otvoriti prostor za djelovanje u iranskom zračnom prostoru. Također su pogodili dio iranske avijacije, potopili više desetina brodova iranske mornarice te uništili dijelove raketnih sistema i lansirnih rampi za balističke projektile i bespilotne letjelice“, objasnio je.

Ipak, Redžepović smatra da bi eventualna kopnena invazija na Iran bila izuzetno složen i rizičan poduhvat. „Teoretski, takva mogućnost uvijek postoji, ali Iran je ogromna država s velikim brojem stanovnika i vrlo nepristupačnim terenom. Za ozbiljnu kopnenu invaziju bila bi potrebna milionska vojska, a trenutno ne postoje ni naznake da se takve snage grupiraju, niti postoji jasna strateška logika za takav potez“, rekao je.

Osvrnuo se i na pitanje koliko dugo Iran može voditi rat i koliko raspolaže vojnim resursima. „Procjene su različite, ali se smatra da je Iran na početku sukoba imao oko 1500 balističkih projektila, dok neki izvori spominju i znatno veći broj. Također raspolaže desetinama hiljada dronova. Međutim, ti resursi nisu neograničeni, posebno jer su izraelske i američke snage gađale i proizvodne pogone u kojima se proizvode rakete, njihove komponente i raketno gorivo“, naglasio je Redžepović.

Dodaje da će tempo sukoba uveliko zavisiti od dinamike potrošnje tih resursa. „Već sada vidimo da intenzitet napada varira iz dana u dan. Nekad je veći broj balističkih projektila, nekad dronova tipa Šahed. To pokazuje da Iran pokušava racionalno upravljati resursima i produžiti sposobnost za vođenje rata“, pojasnio je.

Komentirajući odnos Rusije i Kine prema sukobu, Redžepović ističe da i Moskva i Peking imaju vlastite strateške interese koji određuju njihov oprezan pristup. „Rusija je ranije imala koristi od saradnje s Iranom, posebno kada je riječ o tehnologiji i licencama za proizvodnju dronova koje danas koristi u ratu protiv Ukrajine. Međutim, Moskva je trenutno previše zaokupljena vlastitim ratom i ne želi dodatno zaoštravati odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama“, rekao je.

Kada je riječ o Kini, smatra da Peking tradicionalno vodi mnogo oprezniju politiku u međunarodnim krizama. „Kina vrlo rijetko i vrlo oprezno ulazi u ovakve sukobe. Njena strategija je dugoročna – ona pažljivo procjenjuje situaciju i reagira postepeno. Za sada se čini da će kineska podrška Iranu ostati prvenstveno na političkom i diplomatskom nivou“, zaključio je Redžepović.

Na kraju razgovora zahvalio se na pozivu, naglasivši da će razvoj situacije u narednim sedmicama pokazati da li sukob ulazi u novu fazu ili postoji prostor za smirivanje tenzija. „U ovom trenutku teško je govoriti o brzom završetku sukoba, jer mnogo toga zavisi od političkih odluka i spremnosti velikih sila da ograniče daljnju eskalaciju“, poručio je Redžepović.

federalna.ba