Reakcija Evrope na tekuću energetsku krizu

Zemlje Evropske unije se suočavaju sa nadolaskom zime koja će biti puna izazova, a potrošači se suočavaju sa naglim porastom cijena energije. Brisel planira niz mjera usmjerenih na zaštitu domaćinstava i preduzeća od visokih troškova energije, navodi se u zajedničkom tekstu agencija ANSA, FENA, HINA, MIA i STA u okviru Evropskog Newsrooma (ENR).

Ministri energetike EU zemalja sastali su se 9. septembra na vanrednom sastanku kako bi pokrenuli planove za rješavanje trenutne energetske krize. Evropska komisija predstavila je neslužbeni dokument (non-paper) za rješavanje izazova na energetskom tržištu.

- Suočavamo se s vanrednom situacijom, jer je Rusija nepouzdan dobavljač i manipulira našim energetskim tržištima - upozorila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavljujući niz mjera uoči energetskog vijeća. “Naše jedinstvo i naša solidarnost će osigurati da ćemo pobijediti.”

Ograničenja na prihode za proizvođače električne energije koji nisu bazirani na prirodni gas

Jedan set mjera koje je predložila Evropska komisija ima za cilj ograničiti prihode negasnih elektroenergetskih kompanija koje nesrazmjerno profitiraju od povećanja troškova energije.

Kompanije koje proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije trenutno ostvaruju "ogromne prihode, prihode s kojima nikada nisu računali, prihode o kojima nisu ni sanjali i prihode koje ne mogu reinvestirati," rekla je von der Leyen. “Sada je vrijeme da potrošači imaju koristi od niskih cijena izvora energije sa nižom emisijom ugljika, kao što su, na primjer, obnovljivi izvori energije.”

Trenutno cijenu električne energije u Evropi uglavnom određuju skupe elektrane na plin, koje se zbog velike potražnje uključuju za proizvodnju električne energije. Zbog ukrajinskog rata cijena gasa je naglo porasla, a situacija na energetskom tržištu je napeta. Energetske kompanije koje proizvode jeftiniju električnu energiju – iz vjetra, sunca ili nuklearne energije, na primjer – ostvaruju velike profite.

Prema prvom nacrtu zakona, u koji je DPA imao uvid, ograničenje prihoda moglo bi biti postavljeno na 200 eura po megavat-satu. Države članice bi morale da uspostave mehanizam za prikupljanje prihoda koji premašuju tu granicu. Međutim, iznosi su podložni izmjenama sve dok se ne predloži konačni prijedlog zakona.

Veleprodajna tržišna cijena električne energije u Njemačkoj je 7. septembra bila oko 460 eura po megavat-satu. Ograničenje na 200 eura bio bi dobra vijest za industriju, navodi banka Goldman Sachs u saopćenju, jer su poslovni planovi većine komunalnih preduzeća zasnovani na cijeni struje od oko 50 eura po megavat-satu. Komisija EU je u nacrtu zakona naglasila da bi ograničenje prihoda trebalo da uzme u obzir troškove proizvodnje i omogući dalja ulaganja.

Von der Leyen je također predložila “solidarni doprinos” kompanijama koji proizvode energiju iz fosilnih goriva.

- Naftne i gasne kompanije također su ostvarile ogroman profit - rekla je von der Leyen, dodajući da „svi izvori energije moraju pomoći da se ova kriza prevaziđe“.

Prihodi od ovih doprinosa, prikupljeni na nivou država, trebalo bi da se koriste za finansiranje smanjenih računa za energiju za ugrožena domaćinstva i preduzeća i podršku bržem prelasku na zelenu energiju.

Pametna štednja energije

Von der Leyen je također predložila obavezni cilj za smanjenje potrošnje električne energije u periodima velike potražnje kako bi se „izravnala krivulja“ kada su u pitanju fluktuacije cijena električne energije. Prema nacrtu u koji je DPA imala uvid, ovaj cilj bi mogao biti postavljen na 5 posto. Predsjednica komisije je također rekla da postoji potreba za podrškom energetskim kompanijama koje se trenutno bore sa ogromnom nestabilnošću tržišta i suočavaju se s problemima likvidnosti.

Snižavanje cijene plina

Mjere koje je Komisija konačno predložila s ciljem snižavanja cijene plina uključuju ograničenje cijene ruskog plina.

- Moramo smanjiti prihode Rusije, koje Putin koristi za finansiranje svog užasnog rata u Ukrajini. Sada vidimo da se naš rad u proteklom periodu zaista isplatio. Jer, na početku rata, ako se pogleda uvoz gasa, 40 procenata je činio ruski gas, i to je bilo tako jako dugo vremena. Danas smo pali na samo 9 posto – navodi se iz Komisije.

Petnaest zemalja članica EU, uključujući Italiju i Poljsku, željelo bi uvesti gornju granicu cijena za sav plin koji se uvozi u EU, a ne samo za ruski. Prema diplomatskim izvorima, Komisija EU zainteresirana je za analizu tog prijedloga, dok je Nizozemska izrazila skepticizam ne samo u pogledu gornje granice cijena plina, već i prema svim mjerama koje imaju za cilj intervenirati na tržištima počevši od virtuelne trgovačke polazne tačke za trgovinu prirodnim gasom, također poznate kao TTF, u Nizozemskoj.

U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin je odgovorio upozoravajući da bilo koja zemlja koja uvede gornju granicu cijena neće uopće dobiti ruske energente:

- Neće biti ni gasa, ni nafte, ni uglja, mazuta, ničeg - rekao je Putin.

Ruski energetski gigant Gazprom najavio je 2. septembra potpuno zatvaranje ključnog gasovoda Sjeverni tok 1 od Rusije do Njemačke. Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), sa sjedištem u Finskoj, procjenjuje da je od početka rata u Ukrajini, EU je bila glavni uvoznik fosilnih goriva iz Rusije u vrijednosti od 85 milijardi eura. Međutim, EU je značajno smanjila uvoz fosilnih goriva iz Rusije u proteklih šest mjeseci, ističe ovaj istraživački centar.

Slovenija se odlikuje autonomnošću kada je u pitanju električna energija, ali je zavisna od uvoza gasa

Slovenija je jedan od zagovornika koordiniranog evropskog pristupa regulaciji cijena električne energije i strukturne reforme tržišta suočenih s rastom cijena energije i špekulativnim trgovanjem. Ova država ima autonomnost u iznosu od oko 75 posto kada je u pitanju električna energija, što je najniži nivo u posljednjih deset godina, prvenstveno zbog suša, dok je u potpunosti ovisna o uvozu gasa, kojeg je dosad uvozila uglavnom iz Rusije.

Slovenija dobija gas iz čvorišta u Baumgartenu u Austriji, odakle je prošle godine došlo 85 posto ukupnog uvoza jer nema vlastita skladišta prirodnog gasa.

U pripremama za najgori mogući scenario, slovenačka vlada je već poduzela niz mjera za ograničavanje visokih cijena i osiguranje nesmetanog snabdijevanja energijom stanovništva i nekih preduzeća. Naredne sedmice u Narodnoj skupštini biće razmatrane izmjene i dopune Zakona o snabdijevanju gasom radi dalje zaštite potrošača gasa od povećanih rizika u snabdijevanju, kao i Predlog zakona o garancijama za glavne državne energetske kompanije i hitan Prijedlog zakona o mjerama za rejšavanje krize u snabdijevanju energijom.

Ovaj potonji prijedlog daje vladi ovlasti da direktno naredi državnim kompanijama da sprovode mjere energetske sigurnosti kako bi osigurale pouzdano snabdijevanje energijom u vanrednom stanju u slučaju prekida u isporuci energije. Predstavnici slovenačkih privatnih preduzeća insistiraju na tome da bi vlada trebalo da postavi gornju granicu cijena energenata za njihove potrebe.

Prema najvećim poslovnim udruženjima u Sloveniji, dogovor o takvom rješenju mora biti postignut što prije na nivou EU. Slovenačke kompanije, koje već osjećaju prve znakove turbulencije, izrazile su bojazan od smanjenja proizvodnje ili čak gašenja i talasa otkaza ako se ne pronađe rješenje. Vlada je odlučna da pomogne privredi dodatnim mjerama koje će biti dogovorene u oktobru. Premijer Robert Golob procijenio je da bi te mjere mogle koštati do 1,5 milijardi eura.

Plinovod MidCat: Španija ga zagovara, Francuska kaže ne

U međuvremenu, Španija i Njemačka pokušavaju pronaći alternativna rješenja. Oboje zemlje zalažu se za izgradnju plinovoda MidCat koji bi povezivao Španiju i Francusku. Međutim, Evropska komisija je 6. septembra izbjegla otvoreno podržati izgradnju plinovoda.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron insistirao je na tome da se njegova zemlja protivi projektu koji bi prešao Pirineje, povećavajući nivo međusobne povezanosti Pirinejskog poluotoka i ostatka kontinenta.

Macron je rekao da ne razumije "kratkoročni problem koji pokušavaju riješiti" izgradnjom MidCat-a i dodao da su druga dva plinovoda koji trenutno povezuju dvije zemlje, kroz Baskiju i Navaru, "nedovoljno iskorišteni" te da od februara rade s 53 posto kapaciteta.

Glasnogovornik Evropske komisije za energetiku istaknuo je da MidCat nije na EU-ovom popisu projekata od zajedničkog interesa (PCI) jer su ga francuske i španske vlasti odlučile staviti "na čekanje" očekujući "nove procjene" nakon što su utvrdile da projekt nije "zreo”.

Također je naglasio da se, prema nedavno odobrenom novom zakonodavstvu o energetskoj infrastrukturi, projekti temeljeni na fosilnim gorivima kao što je plin ne mogu finansirati evropskim sredstvima. To bi isključilo evropsko finansiranje za MidCat.

Glasnogovornik Evropske komisije za energetiku insistirao je na tome da bi općenito svako novo ulaganje koje povezuje terminale za prirodni gas (LNG) na Iberijskom poluotoku s evropskom gasnom mrežom kroz infrastrukturu koja je spremna protok vodika, moglo doprinijeti daljnjoj diverzifikaciji snabdjevanja plinom na unutrašnjem tržištu i da bi to “pomoglo potencijalima zelene energije iz vodika u budućnosti za Španiju, Portugal i Sjevernu Afriku”.

No, podvukao je da projekt koji Španija zagovara "nije trenutno u fazi u kojoj Evropska komisija može procijeniti mogu li za njega sredstva biti odobrena.”

BiH potpuno ovisna o ruskom plinu

Bosna i Hercegovina nema rezervi plina i potpuno se oslanja na ruske isporuke. Samo jedan krak plinovoda “Turski tok”, koji ide od Rusije kroz Crno more preko Turske i završava u Bosni i Hercegovini, snabdijeva prirodnim plinom dva grada Sarajevo i Zenicu te okolinu tih gradova.

Radi se na proširenju mreže plinovoda na druge dijelove zemlje, ali taj proces ne ide dovoljno brzo, a Bosna i Hercegovina za sada nije stavljena na rusku listu “neprijateljskih zemalja”.

Diverzifikacija snabdijevanja planirana je izgradnjom plinovoda “Južna interkonekcija” koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s Hrvatskom. No, projekt je još uvijek u fazi odobravanja.

S druge strane, zahvaljujući termoelektranama i hidroakumulacijama, Bosna i Hercegovina proizvodi dovoljne količine električne energije za vlastite potrebe, a dio proizvedene električne energije izvozi.

Upravo zahvaljujući izvozu elektroprivredne kompanije uspijevaju prodavati struju na domaćem tržištu po povoljnijim cijenama te su vlasti najavile da do kraja ove godine sigurno neće biti poskupljenja struje za domaćinstva.

federalna.ba/Fena