Ratni vihor opasno puše Srednjim istokom
Nastavlja se rast tenzija u regionu Srednjeg istoka uzrokovan ratom Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze. Pakistan je u znak odmazde izveo raketni udar na jugoistok Irana u kojem je poginulo najmanje devet osoba. Bila je to akcija odmazde za dan ranije izvedeni napad Irana na Balučistan, planinsku regiju u Pakistanu. Uz ranije udare Irana na kurdski dio Iraka te na ciljeve u Siriji, kao i napade Izraela u Libanu i Siriji te Iraku, kao i uporne napade jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru, situacija na Srednjem istoku se dodatno komplicira unoseći strah od šireg regionalnog sukoba.
Najmanje devet osoba je poginulo, među kojima tri žene i četvero djece u raketnom napadu pakistanskih snaga na jugoistok Irana.
Zvaničnik provincije Sistan-Balučistan Alireza Marhamati je precizirao da poginuli nisu iranske nacionalnosti, nego Baluči, narod koji najvećim dijelom živi u Paksitanu, ali nešto oko 20 posto njihovog stanovništva naseljava i Iran. Napad je bio usmjeren na selo blizu grada Saravana, nedaleko od granice sa Pakistanom koji tvrdi da se u selu nalaze teroristička skrovišta. Napad je izveden nakon iranskog udara na pakistanskoj teritoriji u kojem je ubijeno nekoliko civila.
„Akcija je poduzeta u svjetlu vjerodostojnih obavještajnih podataka o opsežnim terorističkim aktivnostima protiv Pakistana. Ova akcija je manifestacija pakistanske nepopustljive odlučnosti da zaštiti i brani svoju nacionalnu sigurnost od svih prijetnji“, kaže Mumtaz Zahra Baloch, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Pakistana.
Iran je osudio napad na selo u blizini Saravana zahtijevajući objašnjenje od Pakistana. S druge strane, zvaničnici u Teheranu i Islamabadu ističu da su Iran i Pakistan dvije bratske zemlje, te da su u oba slučaja mete teroristi koji podrivaju njihovu sigurnost i suverenitet.
„Iran je bratska zemlja i narod Pakistana ima veliko poštovanje i ljubav prema narodu Irana. Uvijek ističemo saradnju u rješavanju zajedničkih izazova uključujući napast terorizma i nastavićemo tražiti zajednička rješenja“, dodaje Baloch.
„Nećemo im dozvoliti da igraju igre sa našom nacionalnom sigurnošću. Kada je u pitanju sigurnost naše zemlje, mi nećemo prihvatiti teroriste u Pakistanu i izraelske struje u iračkom regionu Kurdistan“, izjavio je Hossein Amirabdollahian, ministar vanjskih poslova Irana.
Podsjećamo, Iranska revolucionarna garda je potvrdila da je početkom sedmice lansirala balističke projektile na sjeverni Irak u kojem su, kako tvrde uništili špijunski centar izraelske obavještajne službe Mosad. Meta napada je bio Erbil u kurdskoj oblasti Iraka u kojem tamošnji zvaničnici negiraju postojanje Mosadovog centra.
„Neosnovani napadi ni na koji način ne bi trebali ostati bez odgovora“, navodi Masrour Barzani, premijer Kurdske regionalne oblasti u Iraku.
Iran je proteklih dana gađao i položaje ISIL-a u Siriji u znak odmazde za bombaške napade u Iranu početkom godine u kojem je ubijeno više od 90 osoba. Iranski udari u tri zemlje su dodatno podigli tenzije u široj regiji već uzdrmanom ratom Izraela protiv Gaze i može još više narušiti zategnute odnose Teherana i Islamabada. Iran odavno sumnja da je sunitski Pakistan domaćin pobunjenika koji djeluju u korist njegovog najvećeg rivala, Saudijske Arabije. Stoga, ne čudi da je Kina, koja ima znatan uticaj u tom regionu, promptno ponudila medijaciju u posljednjoj eskalaciji između dvije velike zemlje Srednjeg istoka.
„Iran i Pakistan su bliski susjedi i obje zemlje su prijateljske sa Kinom i zemlje sa velikim uticajem. Kina se iskreno nada da će obje strane izbjeći eskalaciju tenzija. Ako bude potrebno, spremni smo da konstruktivno djelujemo u smanjenju eskalacije situacije“, poručila je Mao Ning, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Kine.
Međutim, ratni vihor opasno puše Srednjim istokom. Načelnik Generalštaba izraelske vojske Herc Halevi smatra da je velika vjerovatnoća izbijanja rata narednih mjeseci na sjeveru Izraela na granici sa Libanom, pogotovo ako se ima u vidu da su vođe Hezbolaha glatko odbili američki zahtjev da se njihovi vojnici povuku sa granice sa Izraelom.
Aktualni događaji na Bliskom istoku ukazuju na to da tromjesečni rat u Gazi ide u nešto šire. Sve ono što se dogodilo u Crvenom moru, Siriji i Iraku nagovještava da će se spirala rata u Gazi postepeno pretvoriti u sve veći vrtlog. Stav Turske o ovom pitanju je da ne može biti trajnog mira u regionu bez jednake sigurnosti i suvereniteta Palestinaca.
Također, Huti uporno izvode napade u Crvenom moru, a među posljednjim je pogođen i jedan američki teretni brod u Adenskom zalivu, iako su noć prije bili pod jakim udarima američke vojske.
„Jemenske oružane snage smatraju sve američke i britanske brodove i ratne brodove koji učestvuju u agresiji na našu zemlju neprijateljskim metama. Odgovori na američke i britanske napade svakako dolaze. Nijedna nova agresija neće proći bez odgovora i kazne“, poručio je brigadni general Yahya Saree, glasnogovornik vojske Huta.
„Kraljevska mornarica štiti slobodu plovidbe kao jedno od načela međunarodnog prava. Pokušali smo riješiti ovaj problem diplomatskim putem, ali Huti su nastavili sa svojim nepromišljenim potezima. Ugrozili su živote, a ni globalna trgovina ne može funkcionisati u ovakvim okolnostima. Kako je rekao ministar odbrane, ako budemo morali intervenisaćemo ponovo“, naglasio je Rishi Sunak, premijer Velike Britanije.
Iako to niko ne govori i ne želi da poveže situaciju na Srednjem istoku sa ratom u Ukrajini, očito je da su neki vrlo ozbiljno shvatili poruke ruskog predsjednika sa početka agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine da je svijetu neophodna promjena međunarodnog političkog poretka, u kojem, takozvana “zlatna milijarda”, što će reći da, kako to u Moskvi vole reći, kolektivni Zapad više neće imati globalnu dominaciju. Međutim, da li će tako i biti, je sasvim drugo pitanje.
federalna.ba