Rat za Konavle- šesta epizoda

Ratno stanje je gotovo uvijek bilo popratna pojava kada je Dubrovnik širio kopnene granice, iako se do novih posjeda pretežno dolazilo na miran način - kupovinom teritorija od Bosne. Izuzetak je posjed Pelješca gdje je vojna intervencija, protiv srpske vlastele Branivojevića, sa bosanskom stranom kao savezničkom, prethodila zaposjedanju terena i naknadnoj kupovini u formi legalizacije osvojene teritorije. Jedini slučaj kada nije bilo rata prilikom teritorijalnog proširenja Dubrovnika je kupovina polovine Konavala od Sandalja Hranića 1419. Prilikom kupovine drugog dijele župe, 1426, Dubrovčani nisu bili te sreće. Rat nije izbio odmah, eskalacija sukoba uslijedila je nakon nekoliko godina.
Razmak između kupovine dvaju dijelova Konavala trajao je duže od sedam godina, nakon čega je župa postala politička cjelina. Taj vremenski period za Dubrovnik je bio poput duge noćne more, pun teških i do kraja neizvjesnih pregovora s nestabilnom osobom, bosanskim plemićem Radosavom Pavlovićem, podložnim utjecajima bliskih saradnika. Iako su Dubrovčani u dva navrata skupo platili posjed cijele župe, nakon čega je došlo do zatvaranja konavoskog kruga, ipak je izbio sukob u historiografiji označen kao „bura u čaši vode“. Ovako slikovit naziv ratne epizode je zbog toga jer se ništa nije promijenilo među akterima. No, sukob je prerastao lokalne okvire i u njegovo rješavanje uključila se i međunarodna diplomatija. Rezultat svega toga je bio da su akteri konavoskog rata došli u još veću ovisnost o osmanskim sultanima.
Sve bitne odgovore vezane uz ovaj ratni sukob Bosne i Dubrovnika ima Adis Zilić, doktor historijskih nauka sa Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Urednica i autorica serijala Sanda Novosel.