Rat Izraela protiv Irana izaziva novu opsadu Gaze i prijeti humanitarnom krizom

Izrael je zatvorio sve granične prijelaze u Gazu kada je napao Iran, uvodeći opsadu koja je već podigla cijene hrane i prijeti da će dva miliona ljudi biti suočeno s novom krizom gladi, prenose Emma Graham-Harrison i Seham Tantesh za The Guardian.

Nakon više od dvije godine rata i s izraelskim snagama koje kontrolišu oko 60 % teritorija, gotovo sva hrana u Gazi mora se dopremati izvana.

Humanitarne organizacije koje hrane veliki dio stanovništva upozoravaju da zalihe koje su imale u subotu, kada je rat počeo, mogu potrajati još samo nekoliko dana.

Zalihe hrane i humanitarna upozorenja

„Ako [granice] ostanu zatvorene, WCK će ostati bez hrane ove sedmice“, rekao je osnivač i direktor organizacije José Andrés u objavi na društvenim mrežama.

„Svaki dan pripremamo milion toplih obroka. Potrebne su nam isporuke hrane svaki dan.“

Jedan međunarodni stručnjak za sigurnost hrane rekao je da u Gazi postoji zaliha svježe hrane koja će trajati tek sedmicu dana.

Komunitetne pekare koje snabdijevaju najugroženije stanovnike imaju dovoljno brašna samo za oko 10 dana hljeba, a humanitarni paketi hrane dovoljni su za oko dvije sedmice.

Posljedice ranijih opsada

Izrael je prošlog proljeća uveo totalnu opsadu Gaze, nakon čega su uvedena ekstremna ograničenja za isporuku hrane. Kombinacija ovih mjera izazvala je glad prošlog ljeta.

Stotine ljudi poginulo je pokušavajući doći do punktova za distribuciju hrane nove logističke organizacije, GHF, koja je djelovala samo u područjima pod izraelskom kontrolom.

Kako su vijesti o izraelskom napadu na Iran stizale, Palestinci, traumatizirani ranijim iskustvima s glađu, brzo su krenuli kupovati zalihe, što je dodatno podiglo cijene.

Cijena vreće brašna od 25 kg utrostručila se s oko 30 shekela prošle sedmice na 80–100 shekela. Druge osnovne potrepštine poput šećera, pelena i ulja za kuhanje udvostručile su cijene.

Strah od povratka gladi

„Najviše se bojimo povratka gladi u Gazu, čak i više nego granatiranja“, rekao je Sobhi Al-Zaaneen, 50-godišnji otac sedmero djece iz sjevernog dijela Gaze.

Odlučio je kupiti dodatne zalihe hrane uprkos visokim cijenama. „Sada idem na pijacu da kupim ono što nam je potrebno prije nego što cijene još više porastu.“

Mnogi u Gazi nemaju sredstava da se opskrbe hranom, nakon što su izgubili domove i poslove u ratu i potrošili sve ušteđevine na preživljavanje.

„Nemam dovoljno novca da kupim i skladištim hranu prije nego što cijene porastu, kao što su to neki drugi učinili“, rekla je Um Mohammed Hijazi, 49-godišnja majka petero djece. Njihov dom uništen je u ratu, a porodica je pet puta bila raseljena.

„Hvala Bogu, imam male zalihe hrane od pomoći koju smo dobili od humanitarnih organizacija, što može biti dovoljno za nekoliko dana ako granice ostanu zatvorene.“

Neke osnovne namirnice sada je teže pronaći nego prije sedmicu dana, a Hijazi je čula da su neki trgovci svoje zalihe stavili u skladišta, očekujući daljnji rast cijena.

Pravni i humanitarni kontekst

Kao okupatorska sila u Gazi, Izrael ima zakonsku obavezu da osigura dovoljno hrane za civilno stanovništvo. Ta obaveza nije poništena ratom s Iranom, rekao je Jan Egeland.

„Komunitetne kuhinje već se zatvaraju, a cijene osnovnih namirnica počinju rasti“, rekao je u objavi na platformi X. „Čak i usred širenja regionalnog rata, međunarodno humanitarno pravo i dalje zahtijeva da Izrael omogući pomoć civilima pod njegovom kontrolom.“

Ograničenja isporuke hrane

Izraelska vlast koja kontrolira pomoć i komercijalne tokove u Gazu, Cogat, rekla je da je zaustavila isporuke iz sigurnosnih razloga zbog rata s Iranom. Kasno u ponedjeljak organizacija je najavila da će u utorak ponovo otvoriti granični prijelaz Kerem Shalom za postupni ulazak humanitarne pomoći.

Izrael je održao otvorenim granične prijelaze s Jordanom i Egiptom, a lanac snabdijevanja hranom unutar zemlje i dalje funkcioniše.

Portparol Cogata rekao je da u Gazi postoji dovoljna količina hrane, ali nije pružio statističke podatke. „Postojeće zalihe unutar Gaze trebale bi biti dovoljne još neko vrijeme“, navodi se u saopćenju.

Dugoročni problemi opskrbe

Gaza dijeli granicu s Egiptom, koja je zatvorena za pomoć otkako su izraelske snage preuzele kontrolu nad područjem u maju 2024. Portparol Cogata nije odgovorio na pitanja zašto taj prijelaz nije otvoren za isporuke pomoći.

Palestinci i međunarodne humanitarne organizacije mjesecima upozoravaju da su osnovne potrepštine, uključujući hranu, u nedostatku unatoč primirju. Stručnjaci UN-a su u decembru naveli da gotovo četiri od pet Palestinaca u Gazi pati od akutne nesigurnosti u prehrani.

Nepravilni sistemi izraelske kontrole i uništenje skladišta znače da u Gazi nema dovoljno zaliha hrane da ublaže posljedice zatvaranja granica, rekao je Bahaa Al-Amawi, sekretar Komore industrije i trgovine Sjeverne Gaze.

„Od početka primirja nije bilo strateških zaliha i nismo u mogućnosti da ih uspostavimo u trenutnim uslovima“, rekao je.

„To znači da čim se objavi zatvaranje, to izaziva psihološku krizu kod mnogih građana zbog njihovog prethodnog iskustva s glađu, uz stvarnu komercijalnu krizu izazvanu nedostatkom rezervi. Tržište reaguje brzo.“

Lične priče građana

Alaa Abu Rakba, 43, izdržava svoju suprugu i četvero djece prodajući meso iz malog kioska ispred svog šatora. Njihov dom uništen je u ratu.

Njegov posao je praktično prekinut preko noći, ali je odmah otišao kupiti osnovne potrepštine poput šećera, brašna i ulja.

„Iz prvog puta smo naučili lekciju“, rekao je. „Radije bih da se rat i granatiranje vrate nego da vidim zatvaranje prijelaza, jer ne želim ponovo proživjeti glad ili biti nesposoban da osiguram hranu svojoj djeci.“

federalna.ba