Rat Hercega Stjepana Kosače i Dubrovnika – sedma epizoda

Predvodnik novih ideja u ekonomskoj politici srednjovjekovne Bosne,  herceg Stjepan Kosača će postati trn u oku trgovcima u Dubrovniku i Kotoru. Hercegovo otvaranje tkaonice u Novom, otvaranje trga soli u Sutorini i još neke druge mjere, narušiće stare običaje i tradiciju u svijetu koji se ubrzano mijenjao. Tranzicijski prelazak iz srednjovjekovne epohe u novi vijek, zahvatio je i balkanske zemlje. Nakon brojnih, iscrpljujućih pregovora između Kosače i Dubrovnika, rješavanje problema  pokretanjem rata pokazalo se kao jedino moguće.

Bila je ovo posljednja ratna epizoda u odnosima Dubrovnika i nekoga sa teritorije Bosne, bilo da je riječ o vladaru ili pojedinim vlastelinima. Također, Dubrovčani su se posljednji put pokušali proširiti na račun bosanskih teritorija pod izgovorom nadoknade ratom nastalih šteta. Nepunu deceniju kasnije, cijelu regiju su zahvatile sudbonosne promjene. Posljednja ratna epizoda između Bosne i Dubrovnika interesantna je i po tome što su u njoj Dubrovčani, na svojoj strani, imali aktivne saveznike iz Bosne - osim užih članova porodice Kosača, sina Vladislava i supruge Jelene, protiv hercega su se pobunili i Vlatkovići, vazali Kosača, koji su duže vrijeme težili samostalnosti.

U istom taboru našao se i sam kralj Tomaš. Ni u prethodna dva ratna sukoba s Dubrovnikom, bosanska strana nije imala jedinstveni stav, ali niko nije vojno pomagao Dubrovnik.

Sve bitne detalje ove ratne epizode ima Adis Zilić, doktor  historijskih nauka sa Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Urednica i autorica serijala Sanda Novosel.