Raskol u EU oko Rusije: Može li medvjed da čuva ćup s medom
Stav litvanskog predsjednika Gitanasa Nausede da se "ne može povjeriti medvjedu da čuva ćup s medom" pokazao je dubinu raskola na danas završenom susretu vođa EU oko toga da li treba, poput SAD-a, krenuti u direktan dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o rješavanju ogromnih problema neviđenih od hladnog rata u odnosima EU i Rusije.
Iako su to u pripremi samita predložili čelnici Njemačke i Francuske Angela Merkel i Emmanuel Macron, uz ključni stav da je nemoguće nastaviti samo sa sankcijama prema Moskvi "jer nema stabilnosti u Evropi bez saradnje s Rusijom" i dobili podršku Italije, Španije, Austrije, Belgije i još nekih članica, tome su se oštro usprotivile Poljska, baltičke zemlje, Švedska i Holandija.
U njemačko-francuskom prijedlogu je, navodi briselski portal "Politiko", jasno potegnuto i pitanje "ruske sfere utjecaja" i uz zahtjeve da Moskva obustavi neprijateljske poteze prema EU, istaknuto da evropska dvadesetsedmorica žele da ojačaju veze s Ukrajinom, Gruzijom, Moldavijom, kavkaskim zemljama, kao i Zapadnim Balkanom, "gdje se Moskva nadmeće za utjecaj".
Berlin i Pariz su predložili da se u zaključcima samita, ali se ispostavilo da je to izostavljeno, naglasi da "Evropsko vijeće podvlači potrebu jačanja odnosa sa Zapadnim Balkanom i osnaženja evropske perspektive regiona".
Američki portal "Radio slobodna Evropa" (RFE) podsjeća da je njemačka kancelarka Merkel u Bundestagu predočila da se na "ruske hibridne napade" mora u EU jedinstveno odgovoriti, a to uključuje i da EU uplivom dosegne do zemalja poput Ukrajine, Bjelorusije i Zapadnog Balkana, ali i da zajedno djeluje na Putina i Rusiju.
"Sjeverni blok" u EU je to odbio, ali je kancelarka Merkel po završetku samita predočila da će "biti istraženi okviri u kojima taj dijalog može početi".
Uz argument o "medvjedu i ćupu s medom", protivnici dijaloga s Putinom, a Moskva je stavila do znanja da tamo za to postoji spremnost, naveli su da nema nikakvih znakova da bi Rusija mogla garantovati da će odustati od, kako je podvučeno, "zloćudne politike" prema Evropi. Svi Evropljani smatraju da Rusija mora odustati od "špijuniranja, hakerskih i sajber napada, širenja dezinformacija" i prihvatiti evropske vrijednosti poštovanje demokratskih i ljudskih prava, kako je to istakao italijanski premijer Mario Draghi.
Ali je Draghi naglasio da se u "burnoj i nerijetko protivrječnoj raspravi na samitu" ispostavilo da "sjeverni blok" u EU ima "drugačiju osjetljiivost" prema odnosima s Rusijom, koja je "veoma važna ekonomski i politički".
Draghi je, štaviše, stavio do znanja da se razmatra da uskoro dođe do susreta Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije u tzv. "Normandija formatu" za rješavanje sukoba u Ukrajini i sprovođenja "Sporazuma iz Minska".
U prvim osvrtima medija u EU je mahom konstatovano da je "došlo do raskola u EU", pa tako italijanski dnevnik "Republika" ukazuje na stav Poljske i baltičkih zemalja da treba istrajati na "tvrdoj politici prema Putinu koji razumije jedino silu".
Belgijski premijer Alexander De Croo je rekao da se "odnosi s Rusijom ne mogu svesti samo na ekonomske i druge sankcije", a opći je stav zagovornika nalaženja načina i tema u kojima se podudaraju interesi Unije i Moskve da "bez direktnog, otvorenog razgovora to nije moguće".
Špansi list "Pais" podsjeća da je posljednji susret na vrhu EU-Rusija održan 2014, prije ruske aneksije Krima, a da je prije toga od potpisivanja sporazuma o pridruživanju i saradnji Unije s Moskvom 1997, održano 32 susreta vođa dvije strane.
Češki dnevnik "Hospodarske novini" smatra da je podjela u EU "poklon Putinu na srebrom tanjiru koji je bio relativno uspješan u podrivanju jedinstva unutar Unije", dok bugarski dnevnik "Duma" misli da "EU ne smije biti talac krajnje rusofobije u kijevskoj vladi, koja neće da sprovede sporazum iz Minska dok je stara Evropa shvatila da Moskva neće odustati od Krima i sankcije nisu i neće djelovati ni najmanje na rusku politiku prema Ukrajini".
List njemačkih poslovnih krugova "Handelsblat" navodi da se "gazda u Kremlju oslanja na izolaciju Rusije, udaljava se od Evrope, ide u savez s Kinom i za to bi da krivi Zapad", pa zato ne treba dozvoliti da "izigrava žrtvu".
U zaključcima danas okončanog samita EU se kaže da će "biti istraženi okvir i uslovi za dijalog s Rusijom", ali takođe predočava i "mogućnost dodatnih mjera odmazde" ako Moskva istraje na "zloćudnim potezima".
Kancelarka Merkel je, poslije svega, željela da upozori partnere u EU da je "Rusija ozbiljan izazov", a u njemačko-francuskom prijedlogu je stavljano do znanja da EU mora biti "čvrsta i jedinstvena", ali da nema druge već da se ispita kako s Moskvom krenuti u rješavanje i gorućih svjetskih problema poput klimatskih promjena, zdravstvene situacije, očuvanju sporazuma s Iranom o zabrani nuklearnog naoružavanja, sukoba u Siriji i Libiji.
federalna.ba/Beta