Ram za sliku grada: Ustikolina

Ustikolina je naseljeno mjesto i sjedište Općine Foča-Ustikolina, na području Federacije Bosne i Hercegovine. Nalazi se kod ušća rijeke Koline u Drinu. Sjeverno je Kosovska rijeka, a dalje prema zapadu Vrbički potok.

Ovim krajem s desne obale Drine prolazio je drum star 2000 godina koji je vodio iz Foče.

Arheolozi su 2016. nakon dojava mještana istraživali ovaj kraj. Pronašli su na obrađivanim njivama bogato nalazište starorimskog novca od bronce i bakra, koji datira od 2. do 4. stoljeća, zatim lončarije, što svjedoči da je tada ovo bio razvijen kraj. Našli su dosta rimske tegule-opeke, rimske keramike. Arheolozi su ustanovili jedan kulturni sloj koji sigurno pripada rimskom vremenu. Prijašnjih godina su arheolozi u Ustikolini te s druge strane Drine, na Cvilinu pronašli ostatke rimskih vila s podnim mozaicima, brončano posuđe i nadgrobne ploče s rimskim natpisima. Kod današnjeg pravoslavnog hrama Svete Trojice na pravoslavnom groblju su temelji ranokršćanske crkve.

Svoje ime je dobila po rijeci Kolina, pa naziv Ustikolina znači "Ušće Koline". Ustikolina se u historijskim izvorima prvi put spominje u Ljetopisu Popa Dukljanina gdje je zabilježeno da je srpski car Časlav 895-896. godine porazio Mađare na Cvilinskom polju kod Ustikoline. U okolini Ustikoline nalazi se nekropola stećaka što govori da je i u srednjem vijeku ovo područje bilo naseljeno.

Putopisac Evlija Čelebija ostavio je kratak opis Ustikoline tokom njegovog putovanja ovim krajevima 1664. godine: "To je vojvodstvo paše hercegovačkog sandžaka i kadiluk s rangom kadiluka od osamnaest akči. Pripojen je Foči, ali to je malenkost koja je podarena fočanskom muftiji kao arpaluk. Tu nema ni predstavnika Portinih spahija (kethuda yeri) ni drugih predstavnika ni organa vlasti (hakim). Kasaba ima 175 kamenim pločama pokrivenih kuća, koje se nalaze uz obalu rijeke. Ovdje ima jedna džamija, mesdžid, tekija, javno kupatilo (hamam), svratište (han), deset dućana i bezbroj bašča (bag). Ranije je ovdje na rijeci Drini postojao drveni most."

Pripremila Alma Jusubašić