“Ram za sliku grada”: Stolac

Stolac je grad smješten u jugoistočnom dijelu  Bosne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovačko – neretvanskog kantona.

Prema astronomsko – geografskom položaju naselje Stolac smješteno je na sjevernoj hemisferi, istočno od Griniča u polju geografskih koordinata: 43° 5′ sjeverne geografske širine i 17° 58′ istočne geografske dužine.

Sa aspekta regionalnogeografske pripadnosti područje naselja pripada makroregionalnoj cjelini Niska Hercegovina, odnosno Istočnohercegovačkoj mezoregiji.

Geološko – geomorfološki naselje Stolac pripada bosanskohercegovačkim Dinaridima, odnosno geotektonskom kompleksu vanjskih Dinarida, zoni mezozojskih karbonata (krečnjaka i dolomita).

Stolac je smješten u dolini rijeke Bregave i kotlini Vidova polja.Vidovo polje je depresijsko područje obuhvaća prostor užeg središta općine. Sa sjeveroistočne strane  je planina Hrgud.

Najviši vrh je Veliki Parić (1109 m).  Sa zapadne strane je Dubravska visoravan. Na Dubravama, nekadašnjem prostoru uzgoja duhana, danas se uzgaja vinova loza i nešto povrtnica.

Uvažavajući osnovne klimatske modifikatore (visina i pravac pružanja dominantnih planinskih sistema, opće reljefne karakteristike terena, geografski položaj naselja i sl.) može se konstatirati da naselje Stolac pripada području Csa klimata ili mediteranskoj klimi sa vrućim ljetima.

Preovladavajuća teritorijalna pripadnost jadranskom riječnom slivu osnovna je odlika hidrografskog položaja cjelokupne šire regije. Okosnicu hidrografske mreže predstavlja rijeka Bregava, koja većim dijelom toka pripada analiziranom području.

Naziv Stolac dobio je relativno kasno – prvi poznati podatak je iz 15. stoljeća, te se razvoj Stoca prati kroz nekoliko naziva. Najstariji naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Ošanjićima povrh Stoca (IV-III st. pr. Kr.). Slijedi rimski muncipij Diluntum, zatim castrum Vidoskij i locodicto Stolaz, pa Vidosich, Vidoski grad, osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac.

Ukupna površina općine Stolac iznosi  286 km², u kojoj je, prema popisu iz 2013. godine, živjelo 14 502 stanovnika.

Na temelju bogate prirodne baštine i brojnih kulturno – historijskih spomenika Stolac bi mogao imati jaku turističku funkciju. Njega nazivaju bosanskohercegovačkom Mikenom.

Turističke atrakcije:

Nekropola Radimlja, Nekropola Boljuni, Begovina, Ošanjići, Badanj, Bregava, vodopad Provalije, Vidoški – stari grad Stolac, Šarića kuća.

Stolac trenutno ima preko 35 objekata ili lokaliteta na listi nacionalnih spomenika. Neki od navedenih spomenika su: Čaršijska džamija, Podgradska džamija, Ćuprijska džamija i Uzinovićka džamija, Ošanjićka crkve, Trijebanjska crkve, Poplatska crkve i crkva na Poljubi u samom Stocu.

PRIRODNA BAŠTINA STOCA:

Tok rijeke Bregave – hidrološki fenomen

Vodopad na rijeci Bregavi – geomorfološki fenomen

Park prirode Hutovo blato – hidroliški fenomen

Pećina Badanj – paleontološki i geomorfološki fenomen

Park šuma oko starog grada Stoca – sa višestoljetnim stablima čempresa

RIJEKA BREGAVA

Dužina toka 31 km

Izvor: vrela Bitunje i Hrguda, kod naselja Do (Stolac)

Ušće: rijeka Neretva, kod naselja Klepci (Čapljina)

Površina sliva 722,4 km2

Bregava je lijeva pritoka Neretve. Nastaje od stalnih vrela Bitunje i Hrguda i periodičnih vrela Malog i Velikog Suhovića. Ova vrela nastaju od voda koje poniru u Dabarskom i djelomično u Fatničkom polju.

Dolina Bregave, kao kanjonska dolina, predstavlja poseban reljefni pejzaž. Ona daje dušu naselju Stolac, njena voda je razvedena kroz sve bašče, a u samom naselju na brojnim pregibima u koritu nastalo je nekoliko slapova i vodopada. Najzanimljiviji je vodopad Provalije koji se nalazi  nizvodno od stambenog kompleksa Begovina.

Nizvodno od Stoca Bregava prima pritoku Radimlju. Rijeka prolazi kroz kanjon i izlazi u niziju koju gradi Bregava. Bregava skreće prema zapadu i prima pritoku Strku i zatim odlazi u Čapljinu, gdje se razdvaja na dva glavna rukavca. Jedan odlazi u Čapljinu, a drugi veći odlazi u Klepce, gdje se ulijeva u Neretvu na 7 m nadmorske visine.

Dužina toka iznosi 31 km. Bregava je udubila korito u obliku kanjona, čije dolinske strane dostižu visinu i do 700 m. U proširenjima se nalaze aluvijalni nanosi.

PARK PRIRODE – HUTOVO BLATO

Hutovo blato nalazi se u jugoistočnoj Hercegovini, sa lijeve strane rijeke Neretve na teritoriji općina Čapljina i Stolac. Udaljeno jeoko 5km jugoistočno od Čapljine i dvadesetak km južno od Stoca. Ako želite posjetiti Park prirode Hutovo blato do njega možete doći magistralnim putem Mostar – Metković (skretanje za Karaotok)i putem Stolac – Neum (skretanje za Deransko jezero).

To je jedinstvena prirodnogeografska cjelina vapnenačkog okruženja u kojem su površinske vode rijetkost.  Površina parka je 7411 ha.  Jezera Hutova blata Deransko, Jelim i Svitavsko, su kriptodepresije, dno im je ispod, a površina 1 do 8 m iznad razine mora. Gornje Hutovo ili Deranskojezero je još uvijek prirodna cjelina. Hutovo blato je proglašeno ornitološkim rezervatom za ptice selice. Ono je raskrsnica ptičijih puteva iz sjeverne i srednje Evrope prema Aziji i Africi.

Autor : Dunja Jelovac