Putin: Priče da ćemo napasti Evropu su besmislica, oni od Rusije stvaraju neprijatelja

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u petak da je Moskva spremna razmotriti privremenu obustavu napada duboko na teritoriji Ukrajine na dan održavanja izbora, ukoliko do njih dođe. Ova izjava izrečena je tokom njegove godišnje konferencije za novinare u Moskvi, na kojoj je ruski lider odgovarao na pitanja domaćih i stranih medija o ratu u Ukrajini, odnosima sa Zapadom i budućim potezima Rusije.

Putin je naglasio da bi eventualni prekid napada bio strogo uslovljen, prije svega učešćem ukrajinskih građana koji trenutno žive u Rusiji u izbornom procesu.

– Spremni smo razmotriti osiguranje sigurnosti tokom izbora u Ukrajini. U najmanju ruku, spremni smo se suzdržati od napada duboko u teritoriju Ukrajine na dan glasanja – rekao je Putin.

Međutim, dodao je da Rusija ima pravo postaviti vlastite zahtjeve ukoliko se izbori zaista budu održavali. Prema njegovim riječima, na teritoriji Ruske Federacije trenutno se nalazi između pet i deset miliona ukrajinskih državljana koji imaju pravo glasa.

– Ako se izbori budu održavali, onda imamo pravo zahtijevati od onih koji ih organizuju da se Ukrajincima koji žive u Rusiji omogući pravo glasa upravo na teritoriji Ruske Federacije – poručio je ruski predsjednik.

Oštre poruke Zapadu i NATO-u

Tokom konferencije, Putin je odgovarao i na pitanje BBC-jevog moskovskog urednika Stevea Rosenberga o budućnosti Rusije i mogućnosti novih, kako ih Kremlj naziva, „specijalnih vojnih operacija“. U opširnom odgovoru dotakao se šireg spektra tema – od unutrašnjeg političkog sistema Rusije do odnosa sa Zapadom.

Ruski predsjednik je zapadne lidere optužio za, kako je rekao, „prljave trikove“, tvrdeći da zemlje članice NATO-a namjerno podižu tenzije izjavama o pripremama za mogući sukob s Rusijom. Istovremeno je odlučno odbacio tvrdnje da Moskva planira vojni napad na evropske zemlje.

– Hoćemo li doista napasti Evropu? To je besmislica – rekao je Putin, dodajući da Zapad, prema njegovom tumačenju, „svjesno stvara sliku neprijatelja i u toj ulozi prikazuje Rusiju“.

Odbrana ruskog sistema i kritika medija

Putin se u svom izlaganju osvrnuo i na pitanje „lažnih vijesti“, kritikujući zapadne medije, te spomenuo tužbu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa protiv BBC-ja, koristeći je kao primjer, kako tvrdi, selektivnog i politički motivisanog izvještavanja.

U tom kontekstu branio je i ruski politički sistem, naglašavajući da Rusija ima vlastiti model upravljanja koji, prema njegovim riječima, ne treba mjeriti zapadnim standardima.

Spremnost za saradnju, ali uz uslove

Uprkos oštrim kritikama upućenim Zapadu, Putin je poručio da Rusija ostaje otvorena za saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, Velikom Britanijom i drugim zapadnim državama. Ipak, jasno je naglasio da takva saradnja može postojati samo pod određenim uslovima.

– Ta saradnja mora biti ravnopravna i zasnovana na uzajamnom poštovanju – rekao je ruski predsjednik, ponavljajući stav Kremlja da Rusija neće pristati na odnose u kojima se, kako tvrdi, tretira kao inferiorna strana.

EU "ne uspijeva" u oduzimanju ruske imovine, pokušaj nazvao "pljačkom"

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u petak da EU "ne uspijeva u provođenju" eksproprijacije zamrznute ruske imovine. Komentirajući rasprave o eksproprijaciji zamrznute ruske imovine u EU-u na godišnjoj konferenciji za novinare u Moskvi, Putin je rekao da ovaj napor posustaje zbog teških posljedica s kojima bi se suočili sami počinitelji, tvrdeći da je "krađa" neprikladna definicija za ono što EU pokušava učiniti.

"Krađa je tajno prisvajanje, dok oni pokušavaju to učiniti otvoreno. To je pljačka", izjavio je. Putin je upozorio da su takve akcije pune "strašnih posljedica za pljačkaše", dodajući: "To nije samo udarac imidžu, već i potkopava globalno povjerenje."

Potrebno je samo napraviti prvi korak, a zatim se to može proširiti na druge države pod raznim izgovorima, rekao je.

Kao primjer, naveo je pravne okvire u nekim muslimanskim zemljama, gdje se donose strogi zakoni za zaštitu tradicionalnih vrijednosti, napominjući da EU može imati nekih problema s njima.

"Samo morate početi to raditi, a onda to možete učiniti pod raznim izgovorima. Na primjer, nekome se možda neće svidjeti zakoni u nekim muslimanskim zemljama, koje imaju stroge zakone za zaštitu svojih tradicionalnih vrijednosti", napomenuo je.

Rusija će, sa svoje strane, nastaviti braniti svoje interese prvenstveno na sudovima i pronaći će jurisdikciju koja će biti nezavisna, rekao je.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo se vratio temi rata u Ukrajini, nakon što je tokom obraćanja javnosti odgovarao na niz pitanja o unutrašnjim temama u Rusiji, uključujući i neka neobična pitanja, poput onih vezanih za vanzemaljce. Fokus njegovih najnovijih izjava, međutim, bio je usmjeren na međunarodne odnose, prije svega na rat u Ukrajini i ulogu Sjedinjenih Američkih Država u pokušajima da se sukob okonča.

Pohvale Trumpu za “iskrene napore” da okonča rat

Putin je tom prilikom pohvalio, kako je rekao, “ozbiljne i iskrene napore” američkog predsjednika Donalda Trumpa da se rat u Ukrajini privede kraju. Prema njegovim riječima, Trump pokazuje istinsku želju da se dođe do političkog rješenja i prekida oružanih sukoba. Ruski predsjednik je istakao da Moskva ne odbacuje mirovne inicijative, te da su tokom nedavnih razgovora s američkom stranom, održanih u Anchorageu, od Rusije zatraženi određeni kompromisi.

Iako Putin nije precizirao o kakvim se tačno kompromisima radi, naveo je da je Rusija na njih “u osnovi pristala”, zbog čega smatra da su optužbe da Moskva blokira mirovni proces neosnovane. “Reći da mi nešto odbijamo ili da se protivimo dogovoru – to je neprimjereno i bez ikakvog temelja”, poručio je Putin.

“Lopta je na strani Zapada i Kijeva”

Odgovornost za dalji tok pregovora, prema njegovim riječima, sada leži na Zapadu, ukrajinskom političkom vrhu i evropskim saveznicima Kijeva. “Lopta je u potpunosti na strani naših takozvanih zapadnih protivnika, na čelu kijevskog režima i njihovih evropskih sponzora”, rekao je Putin, ponavljajući narativ koji Kremlj već dugo koristi kako bi prebacio odgovornost za nastavak rata na Ukrajinu i njene saveznike.

Omalovažavanje snimka Zelenskog iz Kupjanska

Putin se osvrnuo i na nedavni video snimak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je objavljen na društvenim mrežama tokom njegove posjete gradu Kupjansku, blizu linije fronta. Ruski predsjednik je snimak omalovažio, nazvavši Zelenskog “glumcem, i to talentovanim”, uz opasku da se video zapravo nije snimao u samom gradu, već kod spomenika koji se, kako je rekao, nalazi oko kilometar udaljen od gradskog jezgra.

“Ako je grad zaista pod njihovom kontrolom, zašto ne uđe u sam grad?” upitao je Putin, pokušavajući time dovesti u pitanje tvrdnje Kijeva o stanju na terenu i kontroli teritorije.

Tokom konferencije, prvo pitanje stranih medija Putinu postavio je novinar NBC Newsa Keir Simmons. On je upitao ruskog predsjednika da li bi se osjećao odgovornim za smrt ukrajinskih i ruskih civila i vojnika ukoliko bi odbio mirovni plan koji je predložio američki predsjednik Donald Trump.

"Rusija nije počela rat"

Putin je odgovorio negativno, ponovivši poznatu tvrdnju da “Rusija nije započela ovaj rat”. Riječ je o izjavi koju ruski predsjednik godinama ponavlja, uprkos činjenicama da je Rusija 2014. godine ilegalno anektirala ukrajinski poluotok Krim, potaknula oružani sukob u istočnom dijelu Ukrajine, u regiji Donbas, podržala formiranje proruskih separatističkih entiteta, te konačno, u februaru 2022. godine, pokrenula punu invaziju na Ukrajinu.

I u ovom dijelu obraćanja Putin je ponovo pohvalio Trumpa, ističući njegovu “iskrenost” u nastojanjima da se rat okonča, te odbacio tvrdnje da Moskva opstruira mirovni proces. “Netačno je reći da mi nešto odbijamo. Lopta je u rukama naših zapadnih protivnika”, ponovio je ruski predsjednik.

Međutim, stvarnost na terenu i dosadašnji tok pregovora pokazuju da Moskva nije odstupila od svojih ključnih zahtjeva. Rusija i dalje insistira na teritorijalnim ustupcima Ukrajine, posebno zahtijevajući da se Kijev povuče s pojedinih dijelova istočne Ukrajine, uključujući oblasti Donbasa koje su međunarodno priznate kao dio ukrajinske teritorije.

Iako su za predstojeći vikend najavljeni novi razgovori između američkih i ruskih zvaničnika, za sada nema naznaka da je ruska strana spremna na promjenu svog stava ili na značajnije ustupke. Uprkos diplomatskim naporima, rat u Ukrajini i dalje ostaje jedan od najozbiljnijih međunarodnih sukoba današnjice, s dubokim posljedicama po globalnu sigurnost, energetsku stabilnost i međunarodne odnose.

federalna.ba/AA