Pusić: Događaji u Minneapolisu pokazuju ozbiljno nazadovanje demokratije u SAD-u

Tragični događaji u Minneapolisu, u kojima su agenti imigracione službe u posljednjih nekoliko sedmica usmrtili dvije osobe, ponovo su otvorili pitanje stanja demokratije i ljudskih prava u Sjedinjenim Američkim Državama. O pozadini ovih događaja, imigracijskoj politici administracije Donalda Trumpa, ali i širim posljedicama po demokratske institucije, za magazin Svijet govorila je bivša ministrica vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić.

Komentarišući situaciju u Minneapolisu, Pusić ističe da se ne radi o izoliranom incidentu, već o direktnoj posljedici politike koju provodi Trumpova administracija, posebno u oblasti imigracije.

„Ovo što se događa dio je sistemske politike prema imigrantima, a ne pojedinačni incident“, navodi Pusić.

Prema njenim riječima, ključni problem nije broj deportacija, već način na koji se one provode, uz angažman neobučenih i netransparentnih sigurnosnih struktura koje ne podliježu jasnoj institucionalnoj kontroli.

„Formirana je de facto privatna sila koja djeluje bez odgovornosti i nadzora, što predstavlja ozbiljno narušavanje demokratskih standarda“, upozorava.

Demokratija pod pritiskom institucija šutnje

Govoreći o reakcijama na ubistva, Pusić naglašava da su građani reagovali masovnim protestima, dok su ključne demokratske institucije pokazale zabrinjavajuću pasivnost.

„Najveći otpor dolazi od građana na ulicama, dok institucije koje bi morale štititi demokratski poredak uglavnom šute“, ističe ona.

Takav odnos, smatra Pusić, dodatno slabi sistem kontrole izvršne vlasti i otvara prostor za daljnju eskalaciju nasilja.

Vanredno stanje kao politički instrument

Osvrćući se na mogućnost uvođenja vanrednog stanja u SAD-u, Pusić navodi da bi takav scenario bio moguć isključivo ukoliko bi ga predsjednik Trump svjesno politički proizveo.

„Vanredno stanje ne bi bilo rezultat sigurnosne potrebe, već političke odluke“, kaže Pusić, podsjećajući na nisku podršku koju Trump trenutno ima među američkim biračima.

Ističe da bi eventualna destabilizacija mogla poslužiti kao mehanizam za odgađanje izbora u trenutku kada istraživanja javnog mnijenja pokazuju pad povjerenja u aktuelnu administraciju.

Odnosi Srbije i Evropske unije bez stvarne volje

Komentarišući odnos vlasti u Srbiji prema delegaciji Evropskog parlamenta, Pusić ocjenjuje da je riječ o dosljednom nastavku politike koja formalno govori o evropskom putu, ali ga suštinski ne želi.

„Retorika o evropskim integracijama ne prati stvarna politička volja“, navodi ona.

Prema njenim riječima, dodatni problem predstavlja činjenica da vlasti u Srbiji ne žele da bilo koja zemlja Zapadnog Balkana ostvari značajniji napredak prema Evropskoj uniji prije Beograda.

Bosna i Hercegovina – znanje postoji, volja izostaje

Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, Pusić naglašava da ključne prepreke nisu tehničke prirode, već političke.

„Bosna i Hercegovina ima stručna rješenja, modele i prijedloge reformi, ali nema političku volju da ih provede“, ističe.

Kao prioritet izdvaja jasno razgraničenje nadležnosti između države i entiteta, kao i dosljednu primjenu presuda Evropskog suda za ljudska prava.

„Bez jasnog definiranja individualnih i kolektivnih prava građana, nema ozbiljnog napretka ka članstvu u Evropskoj uniji“, zaključuje Pusić.

federalna.ba