Puhovski: Evropska konfederacija nerealna ideja, a EU nema jasan plan ni za Zapadni Balkan

Prijedlog o stvaranju svojevrsne Evropske konfederacije, koja bi povezala Evropsku uniju i Veliku Britaniju s Ukrajinom, Norveškom, Švicarskom i zemljama Zapadnog Balkana, potpuno je nerealistična inicijativa prvenstveno motivirana pokušajem ublažavanja posljedica Brexita, ocijenio je filozof i profesor iz Zagreba Žarko Puhovski.

Komentirajući prijedlog bivšeg konzervativnog zastupnika u britanskom parlamentu Nicka Bolesa, koji je predstavljen britanskom premijeru Andyju Burnhamu, Puhovski kaže da je riječ o pokušaju pronalaženja modela kojim bi se Velika Britanija ponovo približila jedinstvenom evropskom tržištu, ali bez povratka u EU.

- Moglo bi se to opisati pozivom na staru narodnu izreku: "Besposleni pop i jariće krsti". To je jedna potpuno nerealistična inicijativa koja je krenula od jedne skupine umjereno konzervativnih članova Konzervativne stranke u Velikoj Britaniji, prije svega u nakani da se umanje negativni efekti Brexita, a da se Velika Britanija ipak ne dovede u situaciju da mora moliti za povratak natrag - kazao je Puhovski.

Prema prijedlogu o kojem je izvijestio britanski Telegraph, nova Evropska konfederacija povezala bi jedinstveno tržište s evropskim sigurnosnim aranžmanima. Velika Britanija bi se obavezala da za odbranu izdvaja 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda te da svoju nuklearnu zaštitu proširi na evropske države koje nisu obuhvaćene postojećim NATO aranžmanima.

Zauzvrat bi joj bio omogućen pristup jedinstvenom tržištu EU za robu bez obaveze prihvatanja slobode kretanja ljudi ili eura.

Četiri razloga zbog kojih takva konstrukcija nema realne izglede

Puhovski navodi najmanje četiri razloga zbog kojih smatra da takva konstrukcija nema realne izglede.

Prvi je iskustvo dosadašnjih evropskih integracija koje je, prema njegovim riječima, više puta pokazalo da zajedničko, odnosno jedinstveno tržište bez političke nadgradnje ne može dugoročno funkcionirati.

Drugi problem vidi u veoma različitim državama koje bi bile okupljene u istoj strukturi, a koje, kako kaže, međusobno nemaju dovoljno zajedničkih geografskih, ekonomskih i tradicijskih karakteristika.

- Treće, time se na određen način uklapa i preskače Evropska unija iz te nekakve nove konstrukcije - dodao je.

Posebno problematičnim smatra sigurnosni segment prijedloga, odnosno mogućnost da Velika Britanija proširi vlastitu nuklearnu zaštitu na zemlje nove konfederacije.

Puhovski kaže da mu se, na osnovu poznatih britanskih vojnih kapaciteta, ne čini realističnom mogućnost da London garantira takvu vrstu zaštite prostoru koji bi se protezao od Ukrajine preko Zapadnog Balkana do Norveške.

- Pogotovo je to nerealistično zato što bi s ruske strane izazvalo potpunu histeriju, jer minimalni uvjet Rusije za pregovore jeste da Ukrajina ne bude pod vojnom zaštitom Zapada. A Britanija pripada Zapadu. Dakle, to ne dolazi u obzir - smatra Puhovski.

Širi problem odnosa

Ipak, pojavu takvog prijedloga smatra zanimljivom u trenutku kada se ponovo otvara pitanje buduće evropske arhitekture i proširenja.

U taj kontekst Puhovski smješta i Ukrajinu, smatrajući da su evropska obećanja o njenom članstvu bila neodgovorna.

- Ukrajina je fizički, ekonomski i komunikacijski uništena zemlja. Ona treba vjerojatno desetak godina da dođe približno na standard kojim bi bila prihvatljiva za Evropsku uniju, a zbog nje bi sada druge države, kao recimo Crna Gora, Bosna i Hercegovina i tako dalje, trebale čekati, pa se to hoće preskočiti - kazao je.

Ocjenjuje da je Ukrajina, zbog svojih sadašnjih vojnih kapaciteta, ozbiljan kandidat za sigurnosno povezivanje sa Zapadom, ali da istovremeno još ne ispunjava ekonomske i standarde vladavine prava potrebne za članstvo u Evropskoj uniji.

Pojavu novih modela evropskog povezivanja Puhovski povezuje i sa širim problemom odnosa EU prema Zapadnom Balkanu.

Podsjeća da je nakon ulaska Rumunije i Bugarske u Evropsku uniju Zapadni Balkan ostao svojevrsna enklava okružena članicama EU te da je postojala ideja da se taj prostor postepeno integrira.

Međutim, više od dvije decenije evropske politike prema regionu pokazale su, prema njegovom mišljenju, koliko je taj proces opterećen problemima i unutar država kandidata i u samoj Evropskoj uniji.

- Nastao je potpuni nered u tom dijelu Zapadnog Balkana koji odlično koristi nered koji vlada u glavama onih koji upravljaju Evropskom unijom, jer oni u ovom trenutku nemaju nikakvu ideju, ne samo za Zapadni Balkan nego niti za Island, koji bi se mogao pojaviti uskoro pred vratima - kazao je Puhovski.

Različiti problemi pojedinačnih država

Kao državu Zapadnog Balkana s trenutno najvećim izgledima za relativno brz napredak izdvaja Crnu Goru, ali napominje da je i njen evropski put opterećen unutrašnjim političkim odnosima te utjecajima Beograda i Moskve.

Sjeverna Makedonija je, podsjeća, godinama bila izložena snažnom pritisku prvo Grčke, a potom Bugarske, dok Srbija, prema njegovoj ocjeni, još nije razriješila ni pitanje vlastitih granica u kontekstu odnosa s Kosovom.

Upravo zbog različitih problema pojedinačnih država, ali i nedostatka jasne politike same EU, Puhovski smatra da je perspektiva novog proširenja znatno složenija nego što se često predstavlja.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Puhovski je kategoričan da nikakav novi evropski format ne može biti zamjena za rješavanje njenih unutrašnjih političkih problema.

- Bosni i Hercegovini treba integracija Bosne i Hercegovine da bi uopće moglo biti ozbiljno govora o integraciji u Evropsku uniju. Dok nema integracije Bosne i Hercegovine, nema integracije u Evropsku uniju - naglasio je.

Smatra da je temeljni problem evropskog puta BiH nesposobnost vladajućih političkih elita da postignu minimalnu saglasnost o funkcioniranju države.

- Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, postoji samo jedan problem za evropske integracije, a to je sama Bosna i Hercegovina, jer se vladajuće elite ni o čemu ne mogu dogovoriti - rekao je Puhovski.

Problematične su i česte političke rasprave o suverenitetu BiH

Problematičnim smatra i česte političke rasprave o suverenitetu BiH u situaciji u kojoj u zemlji i dalje postoji institucija visokog predstavnika s međunarodnim ovlaštenjima.

- Svako malo čujemo kako netko u Bosni i Hercegovini govori o povredi suverenosti Bosne i Hercegovine, a Bosna i Hercegovina jest nekakav spektar protektorata i uopće govoriti o njezinoj suverenosti je promašena tema - ocijenio je.

Prema njegovim riječima, ozbiljan razgovor o evropskoj integraciji BiH moguć je tek kada zemlja bude sposobna funkcionirati bez intervencija visokog predstavnika i uz minimalan dogovor političkih elita koje predstavljaju tri konstitutivna naroda.

- Dok se te stvari ne postave, dok ne bude moguće da Bosna i Hercegovina funkcionira bez takozvanog visokog predstavnika i s nekakvim minimalnim dogovorom tri elite koje zastupaju konstitutivne narode, bez prevare i svega onoga što smo vidjeli posljednjih godina, do tada su sve druge priče zapravo na dalekom štapu i nisu ozbiljna tema - kazao je Puhovski.

Zbog toga smatra da ni model Evropske konfederacije za BiH ne bi predstavljao prečicu niti rješenje za dugogodišnje zadržavanje zemlje u evropskoj "čekaonici".

Dok Crna Gora, prema njegovoj procjeni, ima realnu šansu za napredak ako stabilizira unutrašnje odnose, a Sjeverna Makedonija ukoliko budu prevaziđene prepreke koje pred nju postavlja Bugarska, ostale države regiona još su prilično udaljene od članstva.

- Bosna i Hercegovina mora biti u stanju unutrašnje se integrirati, inače nema razgovora o ulasku u Evropsku uniju - zaključio je Puhovski.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.