Prvi susret Xija i Putina od početka invazije na Ukrajinu

Ovosedmični susret predsjednika Kine i Rusije, Xi Jinpinga i Vladimira Putina na samitu azijskih lidera u Uzbekistanu, prvi od početka ruske invazije na Ukrajinu, doprinijeće jačanju njihovog položaja u zemlji i inostranstvu ali i odnosa dvije zemlje koje se protive liberalnim demokratskim vrijednostima i zalažu za snažniju autoritarnu vladavinu, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) ocjene svjetskih medija.

Mogući sastanak Xija i Putina u okviru samita Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) – političkom, ekonomskom i bezbjednosnom forumu koji se održava 15. i 16. septembra – mogao bi da signalizirati jačanje odnosa dvije sile koje se sve više suočavaju s tenzijama sa Zapadom, ukazuje AP.

Sastanak dolazi u delikatnim trenucima za oba lidera, ističe AP, dodajući da se Putin suočava s ekonomskim i političkim posljedicama svog rata u Ukrajini koji je izolovao Rusiju, dok je Xi suočen sa sve većim tenzijama sa Zapadom oko statusa Tajvana i tretmana Ujgura i drugih muslimanskih etničkih grupa.

Stručnjaci smatraju da se ruski i kineski lideri možda nadaju da će im susret pomoći u jačanju njihovog položaja u zemlji i inostranstvu dok, kako naglašava AP, Rusija i Kina sve više usklađuju svoje spoljne politike kako bi se suprotstavile liberalnim demokratskim snagama u Aziji, Evropi i šire, zalažući se za autoritarnu vladavinu.

Putin i Xi su se posljednji put sastali na Olimpijskim igrama u Pekingu u februaru, nekoliko dana prije nego što je Kremlj poslao trupe u Ukrajinu.

Prošlosedmična ekonomska konferencija u Vladivostoku na dalekom istoku Rusije bila je prilika za Putina da najavi mogućnost susreta s kineskim kolegom na skupu u Uzbekistanu, s ciljem proširenja odnosa s Kinom koju naziva "stabilnim i pouzdanim partnerom", piše The New York Times.

Ekonomska konferencija, ističe list, uključivala je razgovore o izgradnji gasovoda do Kine koji bi se napajao prirodnim gasom sa sibirskih polja koji je ranije bio namijenjen evropskim zemljama.

Putin je na sesiji pitanja i odgovora 7. septembra rekao da su se Moskva i Peking dogovorili oko glavnih parametara novog gasovoda, dok je Rusija, sa svoje strane, ponudila geopolitičku podršku Kini u vezi s eskalacijom tenzija oko Tajvana. Također, Rusija je ovog mjeseca ugostila kineske trupe na vojnim vježbama na dalekom istoku Rusije.

Lični sastanak Putina i Xija mogao bi, prema ocjeni NYT-a, ponuditi dodatnu simboliku kinesko-ruskog saveza koji se protivi svjetskom poretku predvođenom Zapadom.

Na samitu Šangajske organizacije za saradnju, koja od svog osnivanja 1996. nije privlačila globalnu pažnju, autoritarnim liderima poput Putina i Xija, pridružiće se i Ebrahim Raisi, predsjednik Irana kojem će biti ponuđeno mjesto punopravnog člana, ukazuje Times.

Pored Kine i Rusije, ŠOS uključuje Indiju i pet stalnih članica — Pakistan, Tadžikistan, Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan. Njihovi lideri, dodaje londonski list, sastaće se u četvrtak u drevnom uzbekistanskom gradu Samarkandu, na starom trgovačkom putu "Put svile".

Međunarodna federacija za ljudska prava opisala je ŠOS kao "sredstvo za kršenje ljudskih prava", a drugi kritičari je vide kao savez moćnika koji, kako ističe Times, dijele gađenje prema Zapadu i njegovim liberalnim društvenim vrijednostima.

Osim Irana, Bjelorusija, još jedan parija, vjerovatno će uskoro biti unaprijeđena iz "države posmatrača" u punopravnu članicu, naglašava londonski list i dodaje da postoje navodi i da Turska, članica NATO-a, također razmatra aplikaciju – ona je trenutno jedan od "partnera u dijalogu" Šangajske organizacije za saradnju, a taj status će ove sedmice biti ponuđen i Saudijskoj Arabiji i Kataru.

"Počela je kao labava grupa koja nije učinila ništa više od dopuštanja svojim članovima da ćaskaju... Sada dobija članove i povećava se, počinje da se pojavljuje kao institucija većeg kapaciteta i težine", rekao je Charles Capchan, član američkog Savjeta za spoljne poslove i profesor Univerziteta Georgetown.

Neki zapadni posmatrači ovu grupu opisuju kao "klub diktatora" koji namjerava da izbriše zapadni uticaj iz evroazijskog srca. Međutim, može imati još veće ambicije, piše Times uz ocjenu da se "danas geopolitički poredak mijenja, rat bjesni u Evropi, a kineski 'klub autokrata' bi mogao ponuditi prvi pogled na novi antizapadni svjetski poredak".

Putin posvećuje dosta vremena i energije njegovanju nove osovine autokrata gdje Moskva sve čvršće sarađuje s Kinom, Sjevernom Korejom i Iranom, dok zapadne zemlje umanjuju ovaj razvoj događaja na sopstvenu odgovornost, ukazuje kolumnista Washington posta Josh Rogin.

Otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu u februaru, Moskva, Peking, Pyongyang i Teheran rade na unapređenju saradnje, napisao je Rogin u rubrici "Mišljenja" dodajući da ovi diktatori, dijeleći antizapadne ciljeve, pronalaze nove načine da rade zajedno i na taktičkom i na strateškom nivou.

Rusko-kinesko strateško partnerstvo koje su Putin i Xi sklopili u februaru u Pekingu ubrzava se u, kako ističe kolumnista Washington posta, vojnoj, energetskoj i finansijskoj areni.

Dvojica lidera će se sastati u Uzbekistanu kako bi unaprijedili svoje zajedničko obećanje od februara da će izgraditi rusko-kinesko partnerstvo "superiorno političkim i vojnim savezima iz doba hladnog rata". Neki zvaničnici i stručnjaci ističu da postoje dobri razlozi da se vjeruje da najnoviji napori Moskve da izgradi autokratski blok protiv Zapada neće uspjeti, navodeći, između ostalog, da diktatori imaju problema da vjeruju jedni drugima dok je sve veća zavisnost Rusije od Kine dugoročno veliki problem za Putina.

Uprkos tome, napisao je Rogin, Zapad ne može zanemariti znakove da se autokrate sve više organizuju - na načine koji prijete interesima SAD i Evrope.

federalna.ba/Beta