Knjiga Jasmine Hurić analizira javni dug i fiskalnu održivost BiH

U utorak je u E-net centru Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu održana promocija knjige "Javni dug i fiskalna održivost BiH" Jasmine Hurić. Autorica je naglasila da je ovo djelo nastalo kao rezultat višegodišnjeg istraživanja zaduženosti i fiskalne održivosti.

“O problematici zaduženosti, odnosno vanjske zaduženosti i fiskalne održivosti bavila sam se i u istraživanju koje sam provela u svojoj doktorskoj disertaciji od 2015. do 2019. godine o temi ‘Dinamička analiza vanjskog duga i fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine’. Ali sam se u doktorskoj disertaciji bazirala samo na jednu komponentu javnog duga - odnosno vanjski dug. Ideja je bila da knjiga obuhvati cjelokupan javni dug, odnosno sve komponente vanjskog i unutrašnjeg duga i da se to sagleda u kontekstu fiskalne održivosti s obzirom na to da su pojmovi zaduženosti i fiskalne održivosti usko povezani. Održivost fiskalne politike u velikoj mjeri zavisi od ukupnog nivoa zaduženosti, zbog čega se ove dvije kategorije ne mogu posmatrati odvojeno”, kazala je Hurić.

Govoreći o tome zašto ova tema, istaknula je da pitanje javne zaduženosti u savremenim globalnim okolnostima već izvjesno vrijeme prerasta iz fiskalnog i institucionalnog okvira u kompleksno strateško pitanje koje neposredno utječe na nacionalnu stabilnost, te se nameće kao pitanje od vitalnog interesa za svaku državu.

“Posebno zabrinjava činjenica da se već duže vrijeme i razvijene ekonomije suočavaju s ozbiljnim izazovima, pri čemu mnoge zemlje u svijetu, poput Japana, Italije i Francuske, bilježe nivo javnog duga koji premašuje 100% BDP-a. Ovdje se izdvaja Japan kao najrazvijenija ekonomija koja svoj javni dug koristi isključivo u razvojne svrhe (2025. godine javni dug oko 230% BDP, a 2020. 260%)”, naglasila je Hurić.

Time se, dodala je, u pogledu fiskalne ranjivosti brišu tradicionalne razlike između razvijenih i tržišta u razvoju, a odgovorno upravljanje dugom postaje globalna nužnost.

“Ovdje se misli na nekadašnje stavove da je problem održivosti duga više svojstven nerazvijenim ekonomijama. Upravo se sve navedeno u posljednje vrijeme, a naročito nakon korona krize, naglašava i u mnogim publikacijama i izjavama zvaničnika MMF-a (a posebno njihove izvršne direktorice Kristaline Georgijeve). Njihove poruke su da ‘svijet postaje sve ranjiviji, a zemlje više ne mogu dozvoliti da ignorišu pitanje održivosti duga’. Zašto? Zato što prekomjerna i neracionalna zaduženost (i državna potrošnja) može dovesti do toga da se ozbiljno ugrozi samostalnost ekonomskih politika, jer servisiranje duga često postaje prioritet nad ekonomskim i socijalnim politikama”, upozorila je Hurić. 

Hurić je dalje navela kako veliki značaj ovog pitanja ukazuje na potrebu za preventivnim i strateškim djelovanjem, naročito u zemljama koje imaju složene, nedovoljno koordinirane i nerazvijene fiskalne kapacitete, poput Bosne i Hercegovine. Prema njoj, specifičnosti Bosne i Hercegovine ogledaju se u veoma fragmentiranom fiskalnom sistemu, nedostatku jedinstvenih fiskalnih pravila, slabo razvijenim mehanizmima koordinacije između postojećih nivoa vlasti, te proširenim i suštinski neopravdanim fiskalnim autonomijama entiteta, koje predstavljaju ozbiljnu prepreku za uspostavljanje jedinstvene i koherentne fiskalne politike na nivou države. Ovo posljednje, naglasila je, posebno je aktuelno s izmjenama Zakona o dugu (u Federaciji BiH 2025. godine, a u Republici Srpskoj 2023. godine).

“Ovo su, dakle, neki od razloga zbog kojih je u ovoj knjizi analizirana problematika javne zaduženosti i fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine, pri čemu je pružen detaljan pregled pravnog i institucionalnog okvira upravljanja dugom u Bosni i Hercegovini. Razmatrana je struktura i dinamika vanjske i unutrašnje zaduženosti za jedan duži vremenski period (od 1999. godine), a ocjena fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine sagledana je u kontekstu relevantnih međunarodnih kriterija održivosti. Također, u knjizi su identifikovani brojni problemi povezani sa zaduženošću, a jedan od njih je onaj o kojem se u javnosti malo zna i govori – značajan dio neangažovanih kreditnih sredstava koja dodatno opterećuju fiskalni sistem, bez pozitivnih efekata na agregatnu ekonomsku aktivnost. Problem koji se ističe je veliki iznos neangažovanih kreditnih sredstava po osnovu vanjskog duga, zbog kojih je BiH izložena plaćanju velikih naknada za commitment fee (naknade koje se plaćaju zbog neiskorištenosti). Prosječno od 2009. godine bilo je neangažovano oko 30% vanjskog duga”, potcrtala je Hurić.

Poruka knjige, zaključila je Hurić, jeste da javni dug sam po sebi ne predstavlja prijetnju fiskalnoj održivosti. Potencijalno negativni efekti nastaju samo kada se njime ne upravlja uz adekvatnu stratešku orijentaciju, institucionalnu disciplinu i efektivan nadzor. Kada se zaduživanje provodi unutar okvira kvalitetne i dugoročno održive fiskalne politike, javni dug ne ograničava ekonomski rast, već može služiti kao instrument fiskalne stabilizacije i poticanja ekonomskog oporavka.  Da bi se to postiglo, Bosna i Hercegovina mora unaprijediti institucionalni i zakonodavni okvir, uspostaviti fiskalna pravila sa mjerljivim pokazateljima, poboljšati sve mehanizme upravljanja i nadzora duga, te ojačati transparentnost kroz redovno izvještavanje o ukupnim obavezama javnog sektora.

Osim autorice, na promociji su govorili prof. dr. Azra Hadžiahmetović, prof. dr. Sead Kreso i prof. dr. Hatidža Jahić.

federalna.ba