Promoviran drugi broja časopisa za nauku, kulturu i društvena pitanja 'Specto'
U svečanoj sali Dekanata Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu održana je promocija drugog broja časopisa za nauku, kulturu i društvena pitanja – Specto. Promotori časopisa bili su prof. dr. Dževad Drino (Univerzitet u Zenici – Pravni fakultet), dr. Ramiza Smajić (Univerzitet u Sarajevu - Institut za historiju i dr. Nirha Efendić (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine).
U ime Fondacije za podršku naučnoistraživačkom radu i obrazovanju Spektrum (Sarajevo), koja je izdavač publikacije, prisutnima se obratio glavni i odgovorni urednik časopisa mr. Alen Zečević. Publiku je upoznao sa temeljnim zadacima i aktivnostima Fondacije, njenim dosadašnjim radom i planovima za budućnost. Poseban akcenat stavljen je na doprinos naučnoj misli kroz izdavačku djelatnost, organizacije međunarodnih simpozija i istraživačkih projekata. Izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je od svoje pojave časopis Specto vrlo arfirmativno ocijenjen od strane akademske zajednice, što Redakciju i uredništvo ohrabruje u daljem radu.
O tome je u svojstvu promotora govorila dr. Ramiza Smajić istaknuvši da je, nakon iskustava prvog i različitim temama sadržajno bogatog broja, drugi broj opravdao očekivanja i ponudio nekoliko izuzetno vrijednih izvornih naučnih radova. Poseban osvrt, zbog bliskosti naučnog područja, dala je na historiografski prilog kolege Nenada Filipovića pod naslovom ''Paša Nuhbegović i braća Gagići: povodom jednog hudždžeta hlivanjskog naiba-pomoćnog kadije od 1871. godine'' koji je na osnovu neobjavljenih izvora mikrohistorijskim pristupom analizirao društveno - ekonomski položaj muslimanskih žena begovskog sloja i karkter njihovog prava posjeda. Rad donosi i metodološku inovaciju kombinacijom diplomatičke obrade dokumenta, transliteraciju, prevod i historiografski komentar principom starijih uzora u osmanistici koji su insistirali na čuvanju jezika i strukture osmanskog teksta.
Također, naglašen je značajan doprinos historiografiji kroz tematski bliske radove dr. Emira Demira ''Historija i zakonski okviri obnove crkava u Bosanskom ejaletu 1853'' i Mustafe Berhamovića ''Dekret za obnovu crkve u Gorici kod Livna iz 1853. godine i pismo zahvale sultanu od strane tri gvardijana samostana u Bosni''.
Doprinos mikrohistoriji Hadžića, kako je rekla dr. Smajić, od strane Amera Masle dat je u radu ''Nekoliko podataka o spahijama hadžićkog kraja (1828-1831): prilog proučavanju povijesti Hadžića i okoline u prvoj polovini 19. stoljeća''. U kontekstu proučavanja mikrohistorije naglasila je i rad Damira Bošnjakovića ''Kušlat u privrednom životu srednjeg Podrinja tokom XIV i XV stoljeća'' koji je tretirao pitanje razvoja ovog trgovačkog središta pod osmanskom upravom i njegov odnos sa duborovačkim zanatlijama.
O radovima koji se u užem i širem smislu bave istraživanjem kulturnog naslijeđa i tradicije govorila je dr. Nirha Efendić. Izdvojila je rad kolege Emira Mušovića pod naslovom ''Epska granica između Bosne i Sandžaka iz ugla dva pjevača-guslara Ahmet-bega i Murat-bega Mušovića'' u kojem autor Prikazivanjem dijela njihovog epskog opusa podsjeća na vrlo bogatu usmenu tradiciju Bošnjaka sačuvanu u Milman Parry Kolekciji na Harvardu. Istaknula je po formi i pristupu zanimljiv rad ‘’Svadbeni običaji u Jezerskom’’ koji je nastao u toku terenskog istraživanja kolegice Naile Hodžić.
U radu su zabilježeni i opisani svadbeni običaji ovoga sela održavali su se u ovom obliku od Drugog svjetskog rata do 80 – tih godina XX stoljeća. Osvrnula se i na rad Adema Olovčića ''Koncepcije identieteta u filozofiji sopstva'', zaključujući da se radi o vrlo jezgrovitoj raspravi o identitarnom pitanju čovjeka i povijesnosti.
O časopisu je govorio i prof. dr. Dževad Drino naglasivši da je časopis Specto okrenut znanju i kao takav širi horizonte naučne misli, teži osavremenjavanju i približavanju evropskim tokovima bez zidova, sa novim i svježim pristupom prije svega vlastitoj kulturi. Također, kao posebnu vrijednost istaknuo je međunarodni karakter Redakcije časopisa. U predstavljanju sadržaja drugog broja prof. dr. Drino osvrnuo se na radove Nenada Filipovića, Emira Demira, Mustafe Berhamovića i Damira Bošnjakovića. Rad Nedima Sedića ''Prvi poznati Pozderci – rodonačelnici porodice'' ocijenio je kao kvalitetan uvid u prošlost i genealogiju znamenite Pozderac, zasnovan na popisnom defteru iz 1851. godine. Čaopis Specto, zaključio je prof. dr. Drino, okrenut je historijskoj istini i talentima za istraživanja nudi poticajan i perspektivan prostor za afirmaciju.
federalna.ba/Fena