Problem i individualna ložišta – svaki pojedinac može doprinijeti u smanjenju štetnosti zraka

Dolaze hladni dani, a sa njima i zagađenost zraka. Trenutno su u Bosni i Hercegovini Banja Luka, Travnik i Tuzla gradovi sa najvećim indeksom zagađenosti. Banja Luka nije grad s velikim industrijskim dimnjacima, ali je grad u kojem je smanjeno strujanje zraka zbog novoizgrađenih objekata, svakodnevno se dešavaju gužve u saobraćaju, a negativan faktor su i individualna ložišta. Potražili smo odgovore na pitanja šta institucije trebaju učiniti kako bi se zagađenost zraka smanjila, a šta građani?

Nije neuobičajno da se u bosanskohercegovačkim gradovima tokom zime kvalitet zraka pogoršava. Iz godine u godinu indeks zagađenosti je zabrinjavajući, a zabrinjavajući je i prilično nizak nivo svijesti o ovom problemu, jer je preduzeto malo konkretnih koraka koji vode ka rješenju.

„Air quality indeks, odnosno indeks kvaliteta zraka kada pređe 50 po mjerenjima, to znači da je zrak opasan. Mi u nekim slučajevima u BiH imamo često da brojke pokazuju preko 150, 200 u nekim slučajevima. Institucije moraju što prije da prepoznaju taj problem i da što više investiraju u mnoge vrste subvencija. Od stolarija, fasada, ugradnje solarnih panela na krovove kuća, toplotnih pumpi, bilo kakvih filtera...“, rekao je Dragan Ostić, asistent na programu ‘Energija i klimatske promjene’ CZZS Banja Luka.

Nadzori, kontrole i visoke kazne za zagađivače također su se pokazali kao dobra praksa u nekim svjetskim gradovima. Stručnjaci iz oblasti zaštite životne sredine smatraju da i svaki pojedinac može doprinijeti u smanjenju štetnosti zraka.

„U ovom zimskom dijelu godine najveći zagađivač su individualna ložišta. Tako da samim izborom kvaliteta energenta, ali i vlažnosti tog energenta, kvalitetom ložišta, čišćenjem dimnjaka mi možemo da smanjimo negativan uticaj tog faktora. A što se tiče drugih izvora zagađenja, kao što je saobraćaj, tu manje više znamo svi da je bolji način da se koristi javni saobraćaj“, pojasnila je prof. dr Dušica Pešević, šef Katedre za zaštitu životne sredine PMF-a UNIBL.

Bitno je napomenuti da je aerozagađenje svrstano u kancerogenu grupu 1. Doktorica Vesna Rudić-Grujić tvrdi da nema organa na koji aerozagađenje ne utiče.

„To je prvenstveno respiratorni trakt, ali isto tako utiče i na povećanu smrtnost od kardiovaskularnih oboljenja. Zatim povezuje se i sa nastankom dijabetesa, utiče na nervni sistem, a postoje i istraživanja koja pokazuju da utiče na kognitivni razvoj djece“, istakla je specijalista higijene i zdravstvene ekologije prof. dr Vesna Rudić-Grujić.

A dok se sistemski ovaj problem ne riješi, doktorima ne preostaje ništa drugo nego da apeluju na građane da tokom visokih zagađenja zraka smanje boravak i teške fizičke aktivnosti na otvorenom, kao i sportsko-rekreativne aktivnosti.

federalna.ba