videoprilog Adne Sušić (Dnevnik 2)

Bh. privrednici pune budžete, ali podrška države izostaje

Privreda u Bosni i Heregovini samo je jedan od segmenata koji trpi zbog vrtoglavog rasta cijena i inflacije koja hara u cijelom svijetu. Iako je tek ponešto pojeftinilo, i to većinom za nekoliko feninga, bh. privrednici suočavaju se s nizom problema, a neka od preduzeća mogla bi obustaviti proizvodnju. Prisutan je konstantan pritisak zbog raznih nameta, koji već dugo ne jenjava, a država odavno ne poduzima konkretne mjere dugoročne pomoći.

Neadekvatna stopa za indirektne poreze i dalje neriješeno pitanje akciza na gorivo, te značajan rast cijena sirovina na svjetskom tržištu samo su neki od problema s kojima se suočava, između ostalog, i privreda u našoj državi. Državne olakšice su tek primjetne i uglavnom kratkoročnog karaktera, dok bh. privrednici itekako pune državne budžete. Za to vrijeme, oni se pitaju koliko će još dugo izdržati.

“Konkretno ću reći za ovu branšu u koju radim da su poticaji 2012. i 2014. za duhan bili 1,40-1,50 KM po kilogramu sječenog duhana, a prošle godine je taj iznos bio od 0,27 do 0,30 KM”, kaže predstavnik AD Duhan Bijeljina Svetozar Mihajlović.

Ovakva situacija, tvrde, mogla bi prouzrokovati gašenje cjelokupne legalne proizvodnje duhana u Bosni i Hercegovini. Visoki nameti stvaraju problem poslovanju i drugih preduzeća, koja se nisu oporavila ni od posljedica pandemije, a već neko vrijeme se bore s novom svjetskom krizom, kojoj se ne nazire kraj.

Podrška izostaje, a na ovo upozoravaju i iz entiteskih privrednih komora.

“Teško je izdvojiti segment koji je više ili manje bitan jer da biste imali neki privredni ambijent pogodan za poslovanje, kako za domaćeg investitora tako i za stranog investitora, svi segmenti moraju biti posloženi - od sigurnosti, do kreditnih linija, poticaja privrednim subjektima od strane nadležnih ministarstava”, navodi predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić.

“Naplaćeni javni prihodi koji su u nadležnosti Poreske uprave RS-a u periodu januar-juni 2022. iznose 1,54 milijarde maraka. Naplata tih javnih prihoda u prvih šest mjeseci ove godine je veća za 186,6 miliona maraka, odnosno 14% na isti period 2021. godine, što pokazuje da ima još prostora za dodatni podsticaj i pomoć privredi”, ističe portparol Privredne komore RS-a Vladimir Blagojević.

Konkretne brojke o tome koliko privrednici u Bosni i Hercegovini mogu vratiti od onog što daju državi nisu poznate jer zavise od mnogo faktora. Između ostalog, u obzir se mora uzeti i, naprimjer, podrška lokalne zajednice ili ministarstava na nivou kantona različitim grantovima za određenog privrednika, ističu iz Privredne komore FBiH. Ipak, problem opstanka i samog kvalitetnog poslovanja itekako je primjetan, kažu i ekonomski stručnjaci.

“Kad je riječ o omjeru između ubiranja prihoda od privrede i građana i pomoći, odnosno, korištenja tih prihoda u interesu privrede i građana od strane države na svim nivoima, razlika je ogromna. Već svi smo svjesni da se prihode države, odnosno oduzimanje prihoda od privrede mjeri milijardama”, naglašava ekonomski analitičar Igor Gavran.

Pomoć privredi od države, kaže naš sagovornik, tek je kap u moru svih potrebnih sredstava. Rast cijena energenata, nedostatak radne snage, pritisak na povećanje plata u privredi stvaraju veliki pritisak na sva preduzeća. Osim toga, teško je ići u korak sa svjetskim tržištem jer smo uvozno zavisna ekonomija. I to je razlog više zašto je potrebno da se i država više uključi.

federalna.ba

privreda ekonomija rast cijena