Privreda će se dugo oporavljati od posljedica pandemije
Bosanskohercegovačka privreda dugo će se oporavljati od posljedica pandemije koronavirusa. U protekloj godini zabilježen je pad stranih investicija. Domaća privreda, ionako iscrpljena, ostala je bez značajne podrške. 2021. godinu na evidenciji Agencije za zapošljavanje dočekale su 414.402 nezaposlene osobe.
Godina iza nas ugrozila je ekonomije zemalja koje su naši glavni investitori, što je dovelo do smanjenja direktnih ulaganja. Prošle godine ona su na godišnjem nivou iznosila oko 700 miliona maraka. Ove godine osjetan je pad.
V.d. direktorica FIPA-e Milica Marković kako je utješno da su direktne strane investicije pale i na globalnom nivou za 40 posto - u poređenju s padom BiH za 45 posto.
"Od 487 miliona u prvih 9 mjeseci, 282 miliona odnosi se na zadržane zarade, odnosno na onaj dio profita koje su kompanije u stranom vlasništvu zadržale u našoj ekonomiji i što se obračunava kao njihova nova investicija", objašnjava Amir Hadžiomeragić, rukovodilac Odjeljenja za statistiku i publikaciju CBBiH.
Prema ispitivanju, manje od polovine investitora će ostati u BiH. Preostali još nisu odlučili da li će smanjiti ili nastaviti poslovanje u drugim zemljama. Tradicionalno, najveći investitiori dolaze iz zemalja EU. U pravilu su to reinvestitori koji šire proizvodnju.
Marković ističe kako prvo mjesto posljednjih godina drži Austrija. Slijede Slovenija, Hrvatska, Srbija, Italija, Švajcarska, Velika Britanija, Njemačka, Turska, Rusija.
Za dvije i po decenije strani investitori uložili su u našu zemlju 15 milijardi maraka. Teško da ćemo uskoro dostići visinu ulaganja prije dvije godine, kada je priliv kapitala bio gotovo milijardu. Ne samo zbog pandemije, nego i privrednog ambijenta, ali i prepreka koje koče realni sektor.
"Fragmentiranost i kompleksnost birokratskog aparata, spore i komplikovane procedure za izdavanje dozvola, često se predlažu rješenja nepovoljnija od postojećih za privredu", ističe Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora u BiH.
Ekonomska kriza potresla je tržište rada. Na evidenciji Agencije za zapošljavanje BiH trenutno je više od 414 hiljada nezaposlenih. Bez posla je za godinu dana ostalo više od 13 hiljada osoba.
"Najveći pad zaposlenosti se dogodio u odnosu na oktobar isti period prošle godine u sektoru prerađivačke industrije, gdje je 4.500 hiljade radnika manje. Zatim sektor ugostiteljstva i hotelijerstva - skoro 3.800 radnika manje", navodi Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Posljednjih nekoliko mjeseci došlo je do blagog pada nezaposlenih. Dok jedni propadaju, ima i onih koji traže radnike. Priliku za posao dobilo je 1.200 osoba u zdravstvu. Posla ima i za građevinare, dodaje Pupić.
"Kompanije koje se bave farmaceutskom i hemijskom industrijom imale su izuzetno dobru godinu, tekstilna indstrija je u jednoj fazi možda doživjela pad izvoza, ali se dosta njih okrenulo proizvodnji zaštitne opreme, maski... i pronašlo tržište zvan BiH", objašnjava Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.
Mnogi su zbog ekonomske krize bili primorani smanjiti poslovanje i otpuštati zaposlene. Prema ekonomskim procjenama, većina poslodavca će i u godini pred nama biti pred istim izazovom, jer se značajniji oporavak ekonomije očekuje tek krajem 2022. godine. A dok se za poslovni ambijent i rasterećenje privrede ne pobrinu aktuelne vlasti, priliv stranog kapitala će biti izvjesniji u zemljama regiona nego u BiH.
federalna.ba