Primanja asistenata u nastavi su sramna
U školama Hercegovačko-neretvanskog kantona bit će angažovana 104 asistenta u nastavi, što je za oko 20 više u odnosu na prošlu godinu, jer je povećan broj djece s poteškoćama u razvoju. Iako je uvođenje asistenata u nastavi pohvalan iskorak, jer ga do prije tri godine nije nikako bilo, njihova primanja su sramna. Posebno za obim posla koji obavljaju.
Stotinu četiri asistenta je za sada dovoljno, a u Vladi HNK-a ističu da će se sukladno potrebama angažirati i više. 2017. godine bilo ih je svega 12, pa su roditelji bili prisiljeni iz vlastitoga džepa plaćati asistente u nastavi.
Glasnogovornik Vlade HNK-a Pero Pavlović podsjeća kako se asistenti u nastavi financiraju iz 2 izvora - u najvećoj mjeri je to proračun Vlade HNK-a, a jedan manji dio se financira na temelju sporazuma Vlade i Službe za zapošljavanje.
Predsjednik Udruge za Down sindrom Mostar Igor Ledić, otac dječaka s Down sindromom, upozorava, među ostalim, na nesrazmjer u plaćama asistenata u nastavi: „Asistent prvom razredu osnovne škole ili drugom boravi u školi 3-4 sata, dok je asistent koji je u sedmom, osmom ili devetom razredu boravi po 7 sati, a plaća je ista“.
I ona iznosi, doznajemo, oko 400 maraka. U ZHK-u, recimo, situacija je potpuno drukčija.
„Vi kod njih imate po sistematizaciji radnih mjesta u školama stalno uposlene asistente, punu normu, koji su adekvatno plaćeni, koji se brinu apsolutno za nastavni plan i program po kojemu dijete u potrebi treba raditi“, navodi Jurica Milinković, član Upravnog odbora Udruženja Naša djeca.
Milinković naglašava da se kasnilo i s uvođenjem asistenata u nastavu pa neka djeca još nisu krenula u školu, jer im asistent nije dodijeljen. Problem je i što u školama nema stručnih timova i edukacijskih rehabilitatora.
„Negdje u svijetu je izračunato - ako uložite 1 euro u rad s osobama s poteškoćama, 10 eura vrati. Taj slučaj je i ovdje“, kaže Danijela Kegelj, predsjednica Udruge Vedri osmijeh iz Mostara.
Asistenti u nastavi nisu dovoljni za kvalitetno inkluzivno obrazovanje kakvom se, vjerujemo, teži. I ove godine je izostala pomoć u prilagodbi nastavnoga plana i programa koji bi podrazumijevao širi spektar stručnjaka koji bi na kvalitetniji način radili s djecom u potrebi.
federalna.ba