Prilagođavanje obrazovnog sistema tržištu rada: Cilj - animirati mlade za stara zanimanja u borbi protiv crnog tržišta
U vremenu kada tržište rada u BiH vapi za majstorima svih vrsta – i starih i novih – broj zanatlija sve je manji. Stari zanati izumiru, a mladi se rijetko odlučuju da ih naslijede. Ipak, dok jedni polako nestaju, obrazovni sistem pokušava da se prilagodi novim potrebama tržišta.
U skromnoj radnji u centru Bijeljine, ispod izblijedjelog natpisa “užar”, šestu deceniju preživljava jedan od posljednjih starih zanata. Majstor Selim naslijedio je ovaj posao od oca, i danas je jedan od rijetkih preostalih zanatlija u Bosni i Hercegovini. Onih zanatlija koji ne prodaju samo uslugu, već vrijeme, znanje i tradiciju. Ali niko ne dolazi da uči.
"Ovo su zanati koji - evo sa mnom će izumrijeti ovaj moj zanat, više niko neće da uči, niti imate na koga da prenesete niti djeca hoće ovo više da rade. Ovdje morate raditi po 20 sati da bi bilo efekta, da bi nešto imali i bili konkurentni... Veliki su nameti, porezi, evo sad fiskalne kase nam uvode i sve je to dato opterećenje na ovako male radnje koje preživljavaju", objašnjava užar Selim Šabanović.
I dok stari zanati nestaju sa pijaca i ulica, raste broj onih koji rade iz kućne radinosti – bez registracije, kontrole i ikakvih obaveza prema državi. Takva praksa, upozoravaju iz zanatskih komora, urušava i tržište i budžet.
"Procjena je da budžet na nivou BiH gubi oko 9 milijardi godišnje od ilegalnog rada. Da li mi možemo sebi da priuštimo takav luksuz? Kažu da je to kupovina socijalnog mira. Mi mislimo da nije, mislimo da je to rezanje grane na kojoj sjedite", kaže Mile Stević, predsjednik Zanatsko- preduzetničke komore "Preduzetnik".
Kako bi se pokušala zaustaviti dalja propast zanatstva i prilagodile potrebe obrazovanja tržištu rada, u Bijeljini se pokreću konkretni koraci. Srednja tehnička škola "Mihajlo Pupin" uvodi dualno obrazovanje – učenje kroz rad – i obnavlja smjerove koji tržištu sve više trebaju
"Svake godine je veliko interesovanje za upis, nadamo se da će tako biti i ove godine, takođe, nadamo se da će svi učenici koji se interesuju za zanatska zanimanja odabrati upravo naša zanimanja, jer su atraktivna i gledali smo da ona budu usklađena prema potrebi tržišta rada, ka lokalnom a i širem nivou. Ono što je zanimljivo ove godine jeste da je jedno zanimanje- mehaničar grijnih i rashladnih uređaja prepoznato od ministarstva prosvjete i kulture kao deficitarno zanimanje", ističe Milenko Maksimović, direktor Srednje tehničke škole "Mihajlo Pupin" Bijeljina.
Za Sergeja, učenika prvog razreda IT sektora, praksa je najbolji dio nastave. Kaže da tu vidi budućnost. Njemu i njegovim vršnjacima škola ne daje samo znanje, već i šansu da jednog dana postanu traženi radnici.
Obavljamo praksu, veoma je zanimljivo ,pomaže mi da naučimo neke nove stvari - vežemo sijalice, režemo pločice i učimo dosta.
Dok posljednji zanatlije gase svjetla svojih radionica i zaključavaju vrata iza kojih su generacije stvarale rukama, obrazovni sistem pokušava da uhvati korak sa stvarnošću i ponudi konkretno znanje i posao. U zemlji gdje je rad sve manje na cijeni, a znanje često nevidljivo, borba za očuvanje zanata postaje više od pitanja ekonomije.
federalna.ba