Prijetnje i uvrede novinarima u Splitu otvaraju pitanje sigurnosti i slobode govora

Učestale uvrede, natpisi kojima se novinare naziva "crvima", objave njihovih fotografija uz prijeteće poruke i fizički napadi u Splitu u posljednje su vrijeme ponovno otvorili pitanje sigurnosti novinara, odgovornosti za javno zastrašivanje i granice slobode govora.

Općinski sud u Splitu 16. rujna osudio je 57-godišnjaka na šest mjeseci zatvora, uvjetno na tri godine, zbog prijetnje novinaru Siniši Vukoviću u vezi s njegovim novinarskim radom. Incident se dogodio 7. svibnja na splitskoj Rivi, kada je muškarac nakon vrijeđanja novinara uzeo motiku i krenuo prema njemu. Vuković se sa suprugom udaljio i prijavio događaj policiji.

U drugom slučaju, Općinsko državno odvjetništvo u Splitu ispitalo je muškarca rođenog 1997. zbog sumnje da je na društvenim mrežama objavio kolaž fotografija jedanaestero novinara i jednog političkog analitičara, uz fotografiju transparenta i tekst koji je sadržavao izravnu prijetnju. 

Objava je, prema navodima tužiteljstva, bila povezana s nezadovoljstvom medijskim izvještavanjem o događajima u Splitu i određivanjem istražnog zatvora nekim pripadnicima navijačke skupine. Tužiteljstvo je nakon ispitivanja predložilo određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. 

Policija navodi da je 2024. evidentirala 16 kaznenih djela počinjenih na štetu 14 novinara i medijskih djelatnika, a 2025. godine 29 kaznenih djela na štetu 29 osoba. Prošle godine razriješeno je 18 od 29 kaznenih djela, uključujući 11 od 18 prijetnji.

Devet prijetnji počinjeno je komentarima na društvenim mrežama. Konačna statistika za 2026. još nije dostupna, no policija je dosad evidentirala oko 20 događaja u kojima postoji sumnja na kaznena djela na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika, većinom prijetnje.

Policija ističe da u takvim slučajevima provodi kriminalistička istraživanja i može analizirati digitalne tragove te, uz ispunjenje zakonskih uvjeta, zatražiti podatke od pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga i internetskih platformi.

Anonimni ili lažni profil ne isključuje mogućnost utvrđivanja identiteta, iako suradnju mogu otežati platforme koje ne provjeravaju identitet korisnika ili podatke dostavljaju dobrovoljno. Uvredljiv ili neprimjeren sadržaj pritom ne znači automatski da je počinjeno kazneno djelo.

Gašpar: Ozbiljnost prijetnji ne prepoznaju jednako u svim institucijama

Novinar i urednik portala Morski.hr Jurica Gašpar, koji se i sam susretao s prijetnjama zbog svojeg rada, kaže da su one ozbiljno utjecale na njegovo zdravlje i sigurnost obitelji.

"Javnosti su već poznate prijetnje organiziranja cijele jedne interesne skupine kako bi planirali moju otmicu, vožnju u prtljažniku ili skidanje golog na Vidovoj gori na otoku Braču", rekao je Gašpar. Dodao je da je bilo i izravnih prijetnji smrću, zbog kojih se vode sudski postupci, dok su u nekim predmetima već donesene pravomoćne odluke.

U jednom su razdoblju, nakon dojave da organizirana skupina namjerava nauditi njemu ili njegovoj obitelji, dislocirali redakciju. "Prijetnje vrlo ozbiljno utječu na zdravlje i rad novinara. U mom slučaju to se odrazilo na moje zdravstveno stanje kao i potrebu da organiziram zaštitu sebe i svoje obitelji", rekao je.

Gašpar smatra da se ozbiljnost prijetnji ne prepoznaje jednako u svim institucijama te da je ponekad potrebno ustrajati na prijavama. Prema njegovu iskustvu, prijave podnesene zagrebačkoj policiji obrađene su profesionalno i rezultirale su sudskim postupcima.

Odgovornost za sadržaj na internetu ne odnosi se samo na policiju i pravosuđe, nego i na portale i društvene mreže koje odlučuju što će ostati objavljeno, a što će biti uklonjeno. Gašpar kaže da na Morski.hr ozbiljne prijave prosljeđuju nadležnima, uvredljive komentare u pravilu brišu, a autorima koji pišu s lažnih profila blokiraju mogućnost komentiranja.

Upravo su moderiranje sadržaja i regulacija digitalnih platformi među temama knjige "Platforme, moć i politika" Ulrike Klinger, Daniela Kreissa i Brucea Mutsvaira. Autori propituju tko bi trebao regulirati platforme, što bi trebalo regulirati i s kojim ciljem te upozoravaju na izostanak konsenzusa o jedinstvenom i djelotvornom načinu regulacije. "Ono što je nekome sloboda govora, drugome je govor mržnje, zastrašivanje i nasilje", ističu.

Na razini Europske unije Akt o digitalnim uslugama uređuje obveze digitalnih posrednika u postupanju s nezakonitim sadržajem. U Hrvatskoj je za koordinaciju njegove provedbe određen HAKOM, dok policija postupa kada sadržaj ili ponašanje upućuje na sumnju u kazneno djelo. MUP, HND i SNH krajem 2023. potpisali su sporazum o suradnji radi sigurnijeg okruženja za novinare.

Novinarski rad zaslužuje podršku društva, a ne prijetnje i zastrašivanje

Na problem prijetnji i zastrašivanja upozoravaju i novinarske organizacije kampanjom "Hrabrost ima ime". Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo, uz podršku građana, plakatima postavljenima u Zagrebu poručuju da novinari i novinarke nisu sami te da njihov rad zaslužuje podršku društva, a ne prijetnje i zastrašivanje.

SNH i HND ističu da novinari istražuju nepravilnosti, razotkrivaju korupciju i zloupotrebe moći te upozoravaju na probleme koji bi bez njih mogli ostati izvan javnosti. Naglašavaju da prijetnje i organizirane kampanje zastrašivanja nisu samo napadi na pojedince i novinarsku profesiju, nego i na slobodu medija te pravo građana na informacije.

"Unatoč tim opasnostima, novinarstvo je i dalje važno, osobito u doba platformi, kada se proces pripreme vijesti drastično mijenja na načine koji su sve veći izazov dugogodišnjim novinarskim vrijednostima. Štoviše, bez njega ne možemo", pišu autori knjige "Platforme, moć i politika". Bez pouzdanih informacija građani i institucije teže određuju prioritete, donose odluke i rješavaju javne probleme.

Gašpar smatra da omalovažavanje novinara traje godinama te ga povezuje s nedostatkom odgovornosti i problemima u odgoju i obrazovanju. "Nakon što je linija obrazovanja popustila, novinari su danas zapravo zadnja linija obrane kakvog-takvog društva", rekao je.

Osvrnuo se i na uvrede kojima se novinare naziva “crvima". "Crv je korisna životinja jer od izmeta radi plodni humus. A ja se nadam da će ta plodna zemlja uroditi i nekim zdravim plodovima u budućnosti", dodao je.

Odgovornost za prijetnje ne može se svesti samo na pravila platformi ili postupanje institucija, nego ovisi i o tome kako društvo reagira na javno ponižavanje i zastrašivanje novinara. 

Sloboda govora podrazumijeva mogućnost kritiziranja novinara i njihova rada, ali ne znači da prijetnje treba prihvatiti kao cijenu javnog djelovanja. Način na koji se u javnom prostoru govori o novinarima utječe i na uvjete u kojima obavljaju svoj posao, ali i na to da javnost bude pravodobno i slobodno informirana.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.