Prijeti li planini Konjuh devastacija?
Da li je Zaštićeni pejzaž planine Konjuh uistinu zaštićen? Ovu su temu pokrenuli aktivisti pokreta Karton revolucija, koji su tokom planinarskih pohoda, kako kažu, uočili devastaciju u određenim dijelovima šume. Ubrzo nakon toga podnijeli su inicijativu za izmjene Zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh zaštićenim pejzažom. Na inicijativu su iznesene i primjedbe.
U dijelu Zaštićenog pejzaža planine Konjuh postoje tri zone - A, B i C. Prva je strogo zaštićena zona u kojoj je dozvoljena samo sanitarna sječa ograničena na stotinu kubika godišnje po jednom odjelu, a u zonama B i C su dozvoljene redovne sječe šume i one se vrše prema šumsko-privrednoj osnovi, a u nadležnosti javnog preduzeća Šume TK-a.
„Do kraja 2022. godine JU Zaštićeni pejzaž Konjuh nije mogla utjecati na obim sječe u dijelu zaštićenog pejzaža. Mi smo mogli samo pratiti da li je to sve što oni rade u skladu sa onim dokumentima koje oni nama dostave“, objašnjava Nehra Lugavić, v.d. direktora ZP Konjuh.
Tek bi od ove godine i druga preduzeća koja rade na zaštiti planine Konjuh mogla utjecati na izradu šumsko-privredne osnove, što će sigurno izmijeniti dosadašnju praksu. Osim tog dokumenta, potrebno je usvojiti i izmjene Zakona o zaštićenom pejzažu jer postojeći ima određenih nedostataka, smatraju i aktivisti Karton revolucije i uposlenici javnog preduzeća Zaštićeni pejzaž Konjuh. Konkretno se to odnosi na sječu šume, ali i nadležnost nadzornika koji, iako su na terenu, imaju ograničene mogućnosti.
„Kada uoče neku nepravilnost, njihova jedina nadležnost je da to zabilježe, da proslijede nama koji smo u upravi, a mi to dalje proslijeđujemo kantonalnoj inspekciji i tu se završava naša priča što se tiče zaštite“, navodi Lugavić.
Aktivista Adi Selman smatra kako sječa šume treba da se nastavi, ali pod nadzorom države na lokacijama gdje to treba da se radi, a ne u najviše zaštićenim predjelima Tuzlanskog kantona iz kojih se snadbijevaju vodom Tuzla, Živinice, Kladanj, Banovići...
Dok aktivisti smatraju da Zaštićeni pejzaž Konjuh nije ništa više zaštićen u odnosu na bilo koju drugu šumu na području Tuzlanskog kantona, u JP Šume TK-a tvrde da su sve radnje zakonite. U saopćenju, odnosno primjedbi na zahtjeve Karton revolucije, kažu da, imajući u vidu nedavnu agresiju na BiH i genocid nad Bošnjacima, ovakvim aktima treba pristupiti uz dozu opreza. Odgovorili su i na pitanje kako povezuju genocid sa inicijativom o zaštiti šume i planine.
„Mi smo ovdje svašta nešto proživjeli i dočekali smo dosta naših sunarodnjaka iz Podrinja, ne dao Bog nešto se desi, a ovdje nema nikoga... mislim da se može povezati“, kazao je Almir Huskić, direktor JP Šume
Suština je, smatraju u JP Šume, da bi izmjenama zakona i sprječavanjem sječe mnogo radnika ostalo bez posla što bi uzrokovalo iseljavanje stanovništva. S druge strane, aktivisti kažu da se izmjene mogu prilagoditi na način da niko ne bude oštećen - samo je bitna volja.
„Ukoliko se dese izmjene zakona, a desit će se, to se sve treba prilagoditi stanju na terenu kako niko ne bi bio oštećen, pogotovo ne radnici u drvo-prerađivačkoj industriji“, dodaje Selman.
Potrebno je sačuvati i planinu, šumu i ekosistem, ali i radna mjesta. Rješenje bi moglo biti u zajedničkom djelovanju, no kako to inače u Bosni i Hercegovini biva, prije toga je neophodno proći kroz optužbe i prebacivanje odgovornosti. A dok to traje, priroda čini se, opominje.
federalna.ba