Poznato za šta se terete uhapšeni u akciji Black Tie 2

Ročište o određivanju pritvora za 18 uhapšenih u akciji Black Tie 2 još traje. Dok se čeka odluka, poznato je za šta tužilaštvo sumnjiči ove osobe.

Organizovani kriminal, pranje novca, davanje dara ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.

Prvoosumnjičeni je Adnan Smajlović. Prema navodima tužioca Sanjina Kulenovića, Smajlović je označen kao vođa organizovane kriminalne grupe u BiH, a koja je dio grupe Edina Gačanina, odnosno kartela Tito i Dino. Ova grupa je, prema navodima tužioca, u našoj zemlji djelovala od 2016. do 2021. godine i njen osnovni zadatak je bio pranje novca stečenog prodajom narkotika.

Tome su, navodi se dalje u tužilačkom zahtjevu, Smajloviću pomagali i drugi članovi, između ostalih Aida Halač, Tarik Zulović, Sančez Jukić, Mirsad Skopak, Mak Šemšić, Elmir Sarić, Smajil Šikalo, Davor Curl i Gordan Memija.

Članovi FUP-a Senad Kadić, Adin Ćatić i Emir Druškić, prema navodima tužioca Kulenovića terete se da su 2016. godine kao uposlenici FUP-a obezbjeđivali Edina Gačanina u BiH, iako su, smatra tužilac, u tom momentu znali da se radi o potencijalno sigurnosno zanimljivoj osobi.

Komandant specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović osumnjičen je za zloupotrebu položaja i ovlaštenja i primanje dara. Prema navodima tužioca, on je od Edina Gačanina na poklon dobio sat te imao saznanja da su službenici FUP-a obezbjeđivali Gačanina.

V.d. direktora FUP-a Vahidin Munjić, osumnjičen je za zloupotrebu položaja, jer je propustio da sankcioniše uposlenike FUP-a koji su obezbjeđivali Gačanina. Umjesto toga, navodi se, kasnije je trojici pripadnika FUP omogućio ponovni pristup tajnim podacima. FUP-ovci su dobili novac zbog praćenja Gačanina, a vođa kartela navodno se htio odužiti i kupovinom uniformi za FUP, što je bila prilika i za pranje novca pa je tužilac kazao da je Memiji novac dat u ugostiteljskom objektu Hill i to 320.000 eura.

Optuženi su razgovarali i o potrebi finansiranja političkih kampanja i formiranju udruženja građana na nivou BiH u koje bi se mogla upumpavati velika količina novca. Bili su spremni formirati i svoju stranku u koju će ulagati novac kako bi preuzeli kontrolu nad državom ili neku koja je već formirana.

Inače, tokom iznošenje prijedloga za određivanje pritvora tužilac Kulenović naveo je da je tokom akcije pronađeno i skoro 250 hiljada KM, više skupocjenih satova i automobila, mobiltela, računarske opreme. Tužilac je sve vrijeme tvrdio da bi u slučaju da ne dođe do određivanja pritvora, boraveći na slobodi osumnjičeni mogli uništiti dokaze, djelovati na svjedoke, ponoviti djelo, ali i napustiti državu.

Te navode odbrana je u više navrata osporila, kao i navode da su njihovi branjenici učestvovali u pranju novca. Tražili su od tužioca da navede šta je konkretno kupljeno tim novcem, koje firme i nekretnine, zemljište i slično.

Prije ročišta o određenju pritvora održano je i ono za određivanje mjera zabrane za petero osumnjičenih. Mjere zabrane izrečene su Bošku Jerkoviću, Ibri Miladinu, Nedžadu Suljeviću, Erminu Alameroviću i Adni Helić.

„Što se tiče krivičnog djela pranja novca od strane pripadnika organizovane kriminalne grupe, a za koje smo predložili da se izreknu mjere zabrane, isti su primali novac od organizatora grupe u BiH i to kao članovi organizovane kriminalne grupe“, kazao je Sanjin Kulenović, tužilac Tužilaštva BiH.

„Čuli ste da sam danas naveo da nijedan dokaz nismo dobili u prilogu tvrdnji tužilaštva da je to to što je navedeno činjenično. Ono što i evropska konvencija nalaže da osumnjičeni mora imati od lišenja slobode i bilo čega dokaz kako bi se ja mogao izjasniti na njega“, rekao je advokat Senad Kreho.

Mjere zabrane podrazumijevaju zabranu napuštanja Kantona Sarajevo, države, oduzimanje službenih isprava, zabrana sastajanja sa određenim osoba. Avdokati petero optuženih složili su se sa ovim prijedlogom.

federalna.ba