Osumnjičeni nastoje dokazati nevinost, tužilaštvo kompetentnost, a političari pakovanje

Sud Bosne i Hercegovine je donio odluku o jednomjesečnom pritvoru za Adnana Smajlovića, Sančeza Jukića i Aidu Halać, dok je ostalih 15 osoba pušteno na slobodu. Za 12 od ukupno 23 uhapšene osobe su određene mjere zabrane. Svi oni su privedeni u akciji Black Tie 2, a Tužilaštvo  Bosne i Hercegovine im je na teret stavljalo niz krivičnih djela koja se dovode u vezu s kriminalnim kartelom Edina Gačanina Tita.

Akcija „Crna kravata“ stegla je oko vrata ne samo vrh kriminalnog miljea, već i brojne državne zvaničnike koje se dovodi u vezu s njima. U nedostatku dokaza za sve ono što se optužene tereti, Sud je odlučio da samo Adnan Smajlović, Sančez Jukić i Aida Halać budu zadržani u jednomjesečnom pritvoru. Ostatak optuženih išetao iz suda.

„Naveo sam da nijedan dokaz nismo dobili u prilogu tvrdnji Tužilaštva da je to to što je navedeno činjenično. Ono što i evropska konvencija nalaže da osumnjičeni mora imati od lišenja slobode i bilo čega dokaz kako bih se mogao izjasniti na njega“, naveo je jučer advokat Senad Kreho.

Na odluku Suda Tužilaštvo je najavilo žalbu, u kojoj će tužilac detaljno obrazložiti razloge za pritvor ili mjere zabrane, koje na jučerašnjem ročištu nisu iz nekog razloga uspjeli adekvatno predočiti. Ništa novo. Još 2018. godine Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini je u svom izvještaju navela da tužioci trebaju poboljšati kvalitet optužnica jer mnoge osobe, čije su radnje već istražene i protiv kojih su podignute optužnice, ne budu sankcionisane upravo jer tužioci ne formiraju optužnice na adekvatan način.

„Ne mogu komentarisati konkretan predmet, međutim, želim da kažem generalno kod predmeta koji izazivaju veliku pažnju javnosti treba imati na umu dva principa: prvi i najvažniji jeste presumpcija nevinosti; drugo, treba imati povjerenja u institucije koje rade svoj posao. Prihvatanje određenih prijedloga ili odbijanje od strane Suda ne mora, kao što se to često i dešava, povlačiti za sobom neke negativne komentare na račun Tužilaštva. To je, jednostavno, dio redovnog postupka“, ističe Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH.

Organizovani kriminal, pranje novca stečenog prodajom narkotika, zloupotreba položaja, primanje dara, finansiranje političkih kampanja – sve navedeno u optužnici, no malo šta i dokazano. Da li je Tužilaštvo ovakvim tvrdnjama pristupilo neozbiljno ili nesposobno? Ili je pak u pitanju nešto treće – onesposobljavanje ključnih sigurnosnih institucija. Među optuženima su bili i Vahidin Munjić, prvi čovjek FUP-a, te Mustafa Selmanović, šef Specijalne jedinice FUP-a, koji su pušteni na slobodu, a o tome je komentar dao i ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak (Snaga naroda), koji ih je jutros svečano ugostio.

„Protiv njih su pokrenuti postupci za ono što su uradili, to znači, tvrdilo se da nisu uradili. I normalno, kada se utvrdilo, dokumentima koji su dostavljeni, da to nije tačno, desilo se to što se desilo“, naveo je Isak.

Osim 23 osumnjičena koje se dovodi u vezu s vođom kartela Emirom Gačaninom Titom, tu je još jedno ime koje se mjesecima veže. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, i predsjednik stranke NiP.

„Zaposlili su, utjecali na zapošljavanje, izbor tužilaca. Ti su tužioci kasnije zapošljavali svoju djecu. Njihov nominalni šef, predsjednik jedne od tih stranaka – SDA, upozorava me već nekoliko sedmica kroz medije da ću vrlo brzo morati objasniti svoje veze s narko-kartelom. Zapravo najavljuju ono što se ovih dana formalno pred Sudom Bosne i Hercegovine, hvala Bogu, dešava. Nekoliko njegovih poruka sam shvatio ozbiljno. Dokazat ću nepostajanje bilo kakve veze s narko-kartelom“, izjavio je Konaković.

Podsjećamo, veza sa kartelom vodi do Dubaija. Gdje su, prema navodima tužilaštva, putovali pojedini pripadnici NiP-a što je sam Gačanin finansirao.

Konaković bilo kakvu povezanost negira:

„Osmišljen je plan jer kroz sve procese nisu nikada uspjeli naći nijedan dokaz u svim predmetima koje su govorili da protiv mene imaju. Nikada nijedan nisu pred sudom potvrdili ili pokazali. Sad su došli do jedne ideje da grupu ljudi, od kojih neke poznajem, neki su mi prijatelji poput Gordana Memije, skupe zajedno, pohapse i iscijede neki dokaz od svih njih kako bi u konačnici ja bio osoba koja, tobože, zbog povezanosti sa narko-kartelom, koja je čista notorna laž, komandujem procesima koji se u Bosni i Hercegovini dešavaju“, naveo je Konaković.

Akcija čišćenja kriminalnog miljea poprimila je obilježja političkog pakovanja. Osumnjičeni nastoje dokazati nevinost, tužilaštvo kompetentnost, a političari pakovanje.

federalna.ba