Presuda, ali i oduzimanje mandata Dodiku vraća povjerenje u domaće institucije

Presuda, ali i odluka o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku vraća povjerenja u domaće institucije. Često se to čuje ovih dana kako od brojnih političara, tako i od analitičara, ali i građana. Ukoliko se dosljedno poštuju procesna i materijalna pravila i ukoliko to javnost primijeti kod većeg broja nositelja pravosudnih funkcija, mislim da će se početi postepeno vraćati povjerenje javnosti u rad pravosuđa, koje to ipak zaslužuje, jer se mnogo toga ne vidi iza kulisa. Ovo je, između ostalog, kazala sutkinja Suda BiH Sena Uzunović za Raport. Njen rad i presuda u predmetu protiv Dodika izazvali su veliki interes javnosti, ali i nezapamćene pritiske.

Pravni autoritet jasan. Pokušaji diskreditacije, brojne optužbe i prijetnje, nisu utjecale na sutkinju Suda BiH Senu Uzunović u slučaju protiv Milorada Dodika.

Tokom suđenja, nije htjela reagirati jer bi to negativno utjecalo na proces, istakla je Uzunović tokom gostovanja u Raportovoj emisiji "Živi ugao".

„Bilo koje moje reagovanje tokom trajanja suđenja na bilo koju izjavu ili poduzimanje bilo koje radnje protiv aktera koji su iznosili takve izjave bi bacilo sumnju na moju objektivnost i pristrasnost. Ja to nisam željela dozvoliti niti sam pratila ni portale ni izjave, obzirom da vam je poznato da mi je dodijeljena policijska zaštita, policajci iz DKPT-a su, pored ostalog pratili, medije i izjave, ali samo sa sigurnosnog aspekta kako bi procijenili poduzimanje mjera iz njihove nadležnosti“, kazala je Uzunović.

Za neistinite optužbe Dodika je prijavila Tužilaštvu i zatražila da se istraži i da li je neko u njeno ime, bez njenog znanja, kontaktirao Dodika i navodno nudio pogodovanje. Govorila je i o tome zašto nije pristala na zahtjev advokata Dodika i Lukića za svjedočenjem visokog predstavnika.

„Njegovo imenovanje apsolutno nije imalo nikakve veze sa činjeničnim opisom radnji koje su se stavljale na teret optuženima. To je jedno. A drugo, po ZKP-u svjedoci se saslušavaju ako mogu dati neposredna saznanja ili svjedočiti o činjenicama koje se tiču samog krivičnog djela i izvršilaca. I treće, pitanja koja su odbrane željele postavljati visokom predstavniku su već bila riješena. Bila su u pitanju pravna, a ne činjenična pitanja“, dodaje ona.

Uzunović je pojasnila i zašto je članove Dodikove odbrane nazivala advokatom i odvjetnikom.

„Obzirom i da je po zakonu o Sudu da su ravnopravna tri jezika i tri pisma BHS i da se vidi odakle ko dolazi i da ću im se tako i obraćati, odnosno Nobilo je iz Hrvatske, on je odvjetnik, pismena su se dostavljala na ćirilici“.

Pravosuđe se suočava sa izazovima u radu koje treba rješavati, naglašava Uzunović koja je u dosadašnjoj tridesetogodišnjoj bogatoj karijeri obnašala i pravosudne i tužilačke funkcije. Iako je protekla godina bila izazovna, posebno zbog nezapamćenih pritisaka, sutkinja Uzunović je, odgovarajući na pitanje da li bi sve ponovila - bila jasna:

„Da li bi sve na isti način radila - odgovor je da zbog toga što ja ne znam drugačije raditi“.

federalna.ba