Preminuo norveški kralj Harald V, Haakona čeka teško nasljeđe i sjena Epsteinove afere

Norveški kralj Harald V preminuo je u 89. godini, saopćila je Kraljevska palača u Oslu. Njegovom smrću na prijestolje dolazi njegov sin, dosadašnji prijestolonasljednik Haakon, u trenutku kada se norveška kraljevska porodica suočava s nizom kontroverzi i zdravstvenih problema.

„S dubokom tugom objavljujemo da je Njegovo Veličanstvo kralj Harald preminuo danas. Kralj Harald preminuo je mirno u Univerzitetskoj bolnici u Oslu u petak, 28. augusta, u 6.35 sati“, saopćila je palača.

Zdravstveno stanje kralja naglo se pogoršalo u četvrtak, kada je palača objavila da se nalazi u „izuzetno ozbiljnom“ stanju. Zbog toga su kraljica Sonja i prijestolonasljednik Haakon, koji je već obavljao dužnosti regenta, otkazali ranije planirane aktivnosti.

Nakon smrti kralja Haralda pokrenut je proces sukcesije, a njegov sin Haakon postaje novi norveški kralj. Norveška vlada saopćila je da će se premijer Jonas Gahr Støre tokom petka sastati s novim kraljem u palači.

Zastave na kraljevskoj palači spuštene su na pola koplja, dok je najavljeno da će crkvena zvona širom Norveške zazvoniti u podne u znak žalosti.

Premijer Støre izrazio je žaljenje zbog smrti monarha, ističući njegov dugogodišnji doprinos zemlji.

„S dubokom tugom primio sam vijest da je Njegovo Veličanstvo kralj Harald V preminuo. Cijela nacija je u žalosti, a narod Norveške ostaje s dubokim osjećajem zahvalnosti za dug život posvećen služenju Norveškoj“, rekao je Støre.

Dodao je da je Harald tokom više od tri desetljeća na prijestolju pokazivao „nepokolebljivu vjeru u norveški narod“ te da je pomagao građanima da „vide najbolje u sebi i jedni u drugima“.

Švedski kralj: Bio mi je dobar prijatelj

Na smrt norveškog kralja reagirao je i švedski kralj Carl XVI Gustaf, koji je istaknuo dugogodišnje prijateljstvo s Haraldom.

„Tokom godina kralj Harald bio je dobar prijatelj meni, mojoj porodici i Švedskoj“, poručio je Carl XVI Gustaf, poželjevši svom kumčetu Haakonu, koji sada preuzima dužnost šefa države, „uspjeh i svu sreću“.

Harald V bio je ceremonijalni šef države od 1991. godine i najstariji vladajući monarh u Evropi.

U Univerzitetskoj bolnici u Oslu liječio se od 17. augusta zbog hemolitičke anemije, zdravstvenog stanja kod kojeg dolazi do ubrzanog uništavanja crvenih krvnih zrnaca.

Kralj je posljednjih godina imao više ozbiljnih zdravstvenih problema. Godine 2003. operiran je zbog raka mokraćnog mjehura, dok mu je 2024. ugrađen elektrostimulator srca, odnosno pacemaker.

Uprkos zdravstvenim problemima, Harald je više puta odbacivao mogućnost abdikacije. Kao razlog je navodio doživotnu zakletvu koju je položio pred norveškim parlamentom.

Smrt kralja u turbulentnom periodu za kraljevsku porodicu

Haraldova smrt dolazi u posebno osjetljivom trenutku za norvešku kraljevsku porodicu, koja je posljednjih mjeseci bila suočena s nizom kontroverzi.

Posebnu pažnju izazvao je slučaj Mette-Marit, supruge novog kralja Haakona. Dokumenti objavljeni u Sjedinjenim Američkim Državama u januaru pokazali su da je Mette-Marit bila u kontaktu s Jeffreyjem Epsteinom, američkim seksualnim prijestupnikom, između 2011. i 2014. godine, odnosno i nakon njegove ranije osude.

U dokumentima se pojavljuje gotovo 1.000 spominjanja Mette-Marit, uključujući i privatnu prepisku. Objavljivanje tih materijala izazvalo je snažne reakcije u Norveškoj.

Premijer Jonas Gahr Støre tada je njeno ponašanje opisao kao „lošu procjenu“, što je ocijenjeno kao neuobičajeno otvorena kritika člana kraljevske porodice.

Mette-Marit je nakon toga, putem kraljevskog dvora, izrazila „najdublje žaljenje zbog prijateljstva s Jeffreyjem Epsteinom“ i izvinila se zbog situacije u koju je dovela kraljevsku porodicu, posebno kralja i kraljicu.

Kontroverze oko sina Mette-Marit

Dodatni pritisak na norvešku monarhiju izazvao je i slučaj Marius Borg Høiby, 29-godišnjeg sina Mette-Marit iz prethodne veze.

Høiby je u junu osuđen na četiri godine zatvora zbog dva silovanja i još 32 krivična djela, među kojima je i nasilje nad bivšom partnericom. Na presudu je uložio žalbu.

Mette-Marit je sina odgajala kao samohrana majka. Høiby je imao četiri godine kada je krajem 2000. godine objavljeno da je zaručena za tadašnjeg norveškog prijestolonasljednika Haakona.

Njihov brak izazvao je velike kontroverze u Norveškoj. Bio je to prvi slučaj u modernoj evropskoj historiji da je direktni nasljednik prijestolja u brak uveo i pastorka.

Ipak, brak su snažno podržali kralj Harald i kraljica Sonja.

Mette-Marit je uoči vjenčanja javno govorila o svojoj buntovnoj mladosti i ranijoj upotrebi droga. Sedmicu prije vjenčanja održala je emotivnu konferenciju za novinare, na kojoj je izrazila žaljenje zbog svojih ranijih izbora i jasno osudila korištenje droga.

Podrška monarhiji pala nakon skandala

Najnovije kontroverze odrazile su se i na podršku norveškoj monarhiji.

Jedno istraživanje javnog mnijenja iz februara pokazalo je da je podrška monarhiji pala na 54 posto, u odnosu na 72 posto koliko je iznosila 2024. godine.

Više istraživanja pokazalo je i da gotovo polovina građana smatra da Mette-Marit ne bi trebala postati kraljica.

Harald V modernizirao norvešku monarhiju

Harald V ostaje upamćen kao monarh koji je značajno modernizirao norvešku kraljevsku instituciju.

Tokom svoje vladavine mijenjao je način funkcioniranja dvora i modernizirao kraljevske posjede, nastojeći monarhiju približiti savremenom norveškom društvu.

Harald se 1968. godine oženio Sonjom, koja nije poticala iz plemićke porodice, čime je dodatno pokazao otvorenost prema promjenama. Kasnije je prihvatio i druge bračne partnere svoje djece, među njima Mette-Marit i Arija Behna.

Bio je praunuk britanske kraljice Victorije, a na prijestolje je došao 1991. godine, nakon smrti svog oca, kralja Olava V. Tada je imao 54 godine.

Prije stupanja na prijestolje studirao je na Oxfordu, a Norvešku je predstavljao i kao jedriličar na Olimpijskim igrama u Tokiju, Mexico Cityju i Münchenu.

U javnosti je bio poznat po skromnom i nenametljivom načinu života, ali i nastojanju da bude faktor nacionalnog jedinstva.

„Sloboda je jača od straha“

Jedan od najupečatljivijih Haraldovih javnih nastupa dogodio se nakon terorističkih napada 2011. godine, kada je desničarski ekstremist Anders Behring Breivik ubio 77 ljudi.

U emotivnom obraćanju naciji kralj je tada govorio o boli koju su preživjele porodice žrtava, ali i o vrijednostima na kojima treba počivati norveško društvo.

Poručio je da je „sloboda jača od straha“ te dodao da kao otac, djed i suprug može samo početi shvatati bol koju osjećaju građani, ali da kao kralj osjeća patnju svakog od njih.

Godine 2016. Harald je održao još jedan govor koji je izazvao veliku pažnju, ovaj put o različitosti, toleranciji i pravima LGBT osoba.

Govorio je o Norveškoj kao društvu u kojem žive ljudi različitog porijekla i vjerskih uvjerenja te naglašavao da su svi dio iste nacije.

I kraljica Sonja imala zdravstvenih problema

Haraldova smrt dolazi nakon niza zdravstvenih problema u kraljevskoj porodici.

Kralj je u februaru ove godine bio hospitaliziran na Tenerifima zbog infekcije i dehidracije, tokom privatnog putovanja sa suprugom, kraljicom Sonjom.

Sonja, koja također ima 89 godina, nekoliko mjeseci kasnije kratko je liječena u norveškoj bolnici zbog srčanih tegoba.

Nakon više od tri decenije provedene na norveškom prijestolju, Harald V odlazi u historiju kao monarh koji je nastojao spojiti tradiciju s modernim društvom, a njegov nasljednik Haakon preuzima krunu u trenutku kada se norveška monarhija suočava s jednim od najosjetljivijih perioda u novijoj historiji.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.