Preminuo Neven Frangeš, jedan od najistaknutijih hrvatskih jazz muzičara svoje generacije
Neven Frangeš, istaknuti hrvatski skladatelj, jazz pijanist, klavijaturist, orguljaš, pedagog i muzički producent, preminuo je u ponedjeljak u Zagrebu u 75. godini života. Vijest o njegovoj smrti potvrdili su iz Hrvatske glazbene unije.
Frangeš je bio jedan od najistaknutijih hrvatskih jazz muzičara svoje generacije, a svojim umjetničkim, pedagoškim i organizacijskim radom ostavio je dubok trag u hrvatskoj muzičkoj kulturi.
Od ranih dana posvećen jazzu
Rođen je u Zagrebu 8. januara 1951. godine, gdje je diplomirao na Muzičkoj akademiji na Odsjeku za kompoziciju i muzičku teoriju.
Već u najranijoj mladosti pokazivao je veliki interes za jazz, improvizaciju i savremene muzičke izraze. Sa samo 14 godina prvi put je nastupio sa sastavom legendarnog vibrafoniste Boška Petrovića, što je presudno odredilo njegov umjetnički i profesionalni put.
Tokom bogate karijere sarađivao je s brojnim hrvatskim i svjetskim jazz muzičarima, među kojima su bili Boško Petrović, Damir Dičić, Mario Mavrin, Elvis Stanić, Miljenko Prohaska, Art Farmer, Niels-Henning Ørsted Pedersen, Martin Drew, Ernie Wilkins, Toots Thielemans, Lou Donaldson, Clark Terry, Chet Baker i Bob Mover.
Bogata diskografija i saradnja s rock scenom
Frangešova diskografija obuhvata veliki broj gramofonskih ploča i CD-ova. Posebno se izdvajaju albumi "Sarabanda", "From Moscow to L.A." i "Un Chien Andalou", koje je snimio u duetu s Boškom Petrovićem, kao i album "Zvira voda", posvećen hrvatskoj muzičkoj baštini.
Osim jazza, ostvario je zapaženu karijeru i na hrvatskoj rock sceni. Kao aranžer i saradnik učestvovao je na ključnim albumima Drage Mlinarca, a godinama je sarađivao i s grupom Parni valjak na albumima koji su osvojili više nagrada Porin.
Muzika za pozorište i film
Kao skladatelj, Frangeš je napisao muziku za više od stotinu pozorišnih predstava koje su režirali najistaknutiji hrvatski reditelji.
Bio je i autor muzike za igrane i dokumentarne filmove, televizijske drame i animirane filmove, čime je njegov umjetnički opus daleko nadilazio jazz scenu.
Važan dio Dubrovačkih ljetnih igara
Na Dubrovačkim ljetnim igrama prvi put je učestvovao kao student 1972. godine. Tokom više od tri decenije na Igrama je djelovao kao skladatelj, izvođač, producent i organizator muzičkog programa.
Od 2005. do 2009. godine bio je ravnatelj muzičkog programa Dubrovačkih ljetnih igara.
Od 2011. do 2014. obavljao je dužnost umjetničkog voditelja Međunarodne škole jazza Hrvatskog glazbenog saveza i festivala "Jazz Is Back!" u Grožnjanu.
Ostavio trag i u obrazovanju
Frangeš je dugogodišnjim pedagoškim radom značajno doprinio obrazovanju mladih muzičara. Obavljao je i dužnost redovnog profesora na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti.
Njegov pedagoški rad bio je važan dio karijere, posebno u prenošenju znanja i iskustva na nove generacije muzičara.
Aktivno učestvovao u kulturnom životu
Osim umjetničkog i pedagoškog rada, Frangeš je aktivno učestvovao u oblikovanju hrvatskog muzičkog života.
Bio je jedan od osnivača Scene Amadeo u Zagrebu, član kulturnih vijeća Grada Zagreba i Ministarstva kulture te predsjednik Upravnog odbora nagrade Porin.
Djelovao je i kao predsjednik jazz komisije Nagrade Status, a bio je dugogodišnji aktivni član Hrvatske glazbene unije, njenog Glavnog odbora i Predsjedništva, Upravnog odbora Unisona te Ureda za izvoz muzike.
Brojna priznanja za umjetnički rad
Za svoj umjetnički doprinos dobio je brojna priznanja. Bio je dobitnik tri nagrade Porin u kategoriji jazza, višestruki dobitnik Nagrade Status za najboljeg jazz pijanistu te nagrade "Josip Slavenski".
Odlaskom Nevena Frangeša hrvatska muzička scena ostala je bez umjetnika koji je tokom više od šest decenija djelovanja ostavio snažan trag u jazzu, pozorištu, filmu, obrazovanju i ukupnom kulturnom životu Hrvatske.
Njegov umjetnički, pedagoški i organizacijski doprinos ostaje trajni dio hrvatske muzičke baštine.
federalna.ba/Fena
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.