'Schindlerov lift' u Kamernom teatru 55 24. februara
Schindlerov lift, nagrađivani roman Darka Cvijetića, koji progovara o zločinima počinjenim nad Bošnjacima u Prijedoru 90-ih, uskoro će doživjeti svoju pozorišnu adaptaciju na sceni Kamernog teatra 55. Predstava je ocijenjena kao najvažniji projekt ove kuće posljednjih godina, a premijera je najavljena za 24. februar. Režiju potpisuje srbijanski redatelj Kokan Mladenović.
Dom književnika Darka Cvijetića je prijedorski 'crveni soliter' u kojem se, kako sam kaže, “smrt uvijek solidno osjećala i nikad nije otišla bez ičega”. Priča je najvećim dijelom inspirirana stvarnim događajima a govori o zlu u ljudima, stravičnim zločinima, usamljenosti, sramu i istini.
“Ja i dalje živim u Prijedoru, na pozornici svojega romana - onoj stvarnoj pozornici - i silno sam ponosan što će tu priču vidjeti puno očiju, čuti puno ušiju”, kaže Cvijetić.
“Nema tu okupatora, nema stranih vojski, nema desantnih jedinica a sva zla dolaze iza susjednih vrata, dolaze od onih sa kojima ste do juče pjevali, slavili, bili bližnji”, ističe reditelj Kokan Mladenović.
Crveni soliter je, poput kakve proklete avlije, primjer svih naših ratnih I poratnih tragedija u malom. Oslikava zločin, njegovo negiranje i prikrivanje, ali je istovremeno simbol krvavog raspada Jugoslavije i pregažene radničke klase.
“Mi još živimo i to je ono što nas je potreslo na probi - ovo je predstava koju ne radimo sa distance nego je zlo još uvijek živo - fašizmi su oko nas”, ističe Emir Hadžihafizbegović, direktor Kamernog teatra 55.
“Darko je dokaz da dobrota, poštenje, iskrenost i čestitost ne poznaju niti nacionalne niti vjerske predznake. Oni imaju svoje svjedoke. On je jedan od svjedoka”, kaže glumac Aleksandar Seksan.
Schindlerov lift pokazuje da zlo koje se po ovim prostorima prosulo 90-ih nije sahranjeno već je velikim dijelom gurnuto pod tepih. Pod njim se nalaze brojne istine koje i dalje čekaju časne i hrabre ljude za svjedoke ili bar publiku koja će u ovoj priči prepoznati autorovu želju da odbrani posljednji bedem ljudskosti i empatije nakon četvrt stoljeća klanja i zaboravljanja.
federalna.ba