U budućnosti milioni smrti zbog otpornosti na antibiotike
Svaki lijek ima dobra dejstva ako se upotrebljava na ispravan način. Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je da je prekomjerna potrošnja antibiotika globalni problem, te se procjenjuje da će do 2050. godine od ovog problema da umre 10 miliona ljudi. Stručnjaci upozoravaju ne samo građane nego i medicinsko osoblje.
Jasminka Zarić ne pamti kad je posljedni put koristila antibiotike. Kaže nije imala potrebe za njima, pa ni kao dijete. Smatra da ljekari neopravdano nekad propisuju antibiotike za lječenje:
„Ljekari nemilice prepisuju, naročito malima. Posebno sirupe, Posebno, ogromne količine antiibiotika. Za najmanju prehladu ili bilo šta, djeci, znam iz vlastitog iskustva, sa svojom djecom i mislim nekontrolisano. Najlakše je napisati recept.“
Istog mišljenja je i pomoćnica ministra zdravlja i socijalne zaštite Amela Lolić, koja navodi da i pored toga što neki doktori prepisuju olako antibiotike, to isto traže i pacijenti od njih. I upravo iz tog razloga antibiotska rezistecija i jeste veliki problem.
„Imali smo povremeno informacije da se kroz primarnu zdravstvenu zaštitu prepisuje jako puno antibiotika i ne uvijek opravdano. Moramo da pokušamo biti razumni i da antibiotike koristimo samo u slučajevima kada nam to zaista treba."
Pandemija koronavirusa ovaj problem dovela je do kulminacije, zato je veoma bitno da javnost bude upozorena na opasnosti samostalnog uzimanja antibiotika.
„Nije problem propisivanje antibiotika samo u humanoj medicini, nego i veterini. Ljudi konzumiraju namirnice u kojim ima antibiotika koje su posljedica veterinarskog utjecaja na to. Borimo se zajedno. Odnosno svi bismo trebali da se borimo u toj grupi da se to spriječi“, istakla je Pava Dimitrijević, načelnica Službe za mikrobiologiju u Institutu za javno zdravstvo RS.
Problem kod propisivanja antibiotika, navode, je u tome što se ide linijom manjeg otpora.
„Obično je bilo preporuka da to propisivanje ne bude kažnjivo. Odnosno da ljekari ne snose sankcije zbog toga što rade, nego da se na pozitivan način stimulišu da ne propisuju ljekove“, dodaje Dimitrijević.
Ističu da su radili razne postere, reklamne materijale i preporuke da bi spriječili ovaj problem. Međutim, i zemlje koje su mnogo naprednije, kažu, teško se nose sa ovim problemom.
federalna.ba