Pregovarači Daytonskog sporazuma na okupu 25 godina kasnije

Pregovarači Daytonskog sporazuma iz Europe i SAD-a sudjelovali su u utorak na konferenciji u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti "Nasljeđe mira - 25 godina Daytonsko-pariskog mirovnog sporazuma" u povodu obljetnice njegova potpisivanja i prisjetili se ključnih događaja kojim je okončan sukob u Bosni i Hercegovini.

Mate Granić, tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova, prisjetio se svih neuspješnih planova za pronalazak rješenja za sukob u BiH koje su predlagali mirovni posrednici lord Owen, portugalski diplomat José Cutileiro i norveški pregovarač Thorvald Stoltenberg.

Sukob u BiH okončan je Daytonskim sporazumom koji je službeno potpisan u Parizu, 14. prosinca 1995.

Granić, bivši šef hrvatske diplomacije, a danas premijerov posebni savjetnik za vanjsku politiku, prisjetio se kako je "prekretnica" u pokušaju pronalaska rješenja bila kada je hrvatski veleposlanik u Ženevi Miomir Žužul organizirao sastanak s posebnim američkim izaslanikom za BiH Charlesom Redmanom.

"Radna večera trajala je pet sati o tome kako zaustaviti rat Hrvata i Bošnjaka, kako uspostaviti Federaciju BiH", rekao je Granić.

Sjedinjene Države u siječnju 1994. uključile su se u mirovni proces, a u ožujku iste godine potpisan je Washingtonski sporazum koji je bio temelj za kraj sukoba Hrvata i Bošnjaka.

Granić se prisjetio i susreta s papom Ivanom Pavlom II. u veljači. "To je bio jedan od najvažnijih sastanaka u mom životu", rekao je Granić. Papa je dao snažnu podršku američkoj mirovnoj inicijativi i to je imalo "veliki utjecaj" na tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, dodao je bivši šef diplomacije.

Kao važan događaj nakon tragedije u Srebrenici, Granić je istaknuo Splitsku deklaraciju koja je omogućila da hrvatske snage pomognu bošnjačkoj strani u sukobima protiv "agresije Slobodana Miloševića".

Haris Silajdžić, tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH, prisjećajući se potpisivanja Daytonskog sporazuma, rekao je da je "ovaj model i organizacija države i zajednice nametnut brutalnom vojnom silom i genocidom".

Bivši ministar vanjskih poslova, a 1995. hrvatski veleposlanik u Ženevi Miomir Žužul, koji se i 25 godina poslije javio iz Daytona, rekao je da je "Dayton bio uspjeh jer je uspio zaustaviti krvavi rat".

Posrednik u pregovorima bio je Richard Holbrooke koji je u ljeto 1994. zamijenio Charlesa Redmana. Veleposlanik Christopher Hill, njegov zamjenik, opisao ga je kao "tešku osobu", ali istaknuo da je baš zbog toga bio "pogodan" za posrednika u pregovorima. Holbrooke, arhitekt Daytonskog sporazuma, preminuo je prije 10 godina.

Silajdžić je u svom izlaganju izrazio ambiciju za "punim članstvom BiH u NATO-u". "Što je prije moguće", istaknuo je Silajdžić.

Komentirao je to nakon posjeta šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova BiH koji je u ponedjeljak doveo u pitanje moguće članstvo BiH u toj organizaciji.

Silajdžić je također upozorio da nije implementiran dio Daytonskog sporazuma koji se odnosi na povratak prognanih i raseljenih.

Zaključno je istaknuo da je "došlo vrijeme, radi budućih generacija, da se osigura građanska demokracija i prosperitet u BiH", prenosi Hina.

Granić je ponovio da se BiH treba kretati europskim putem i istaknuo važnost izmjene izbornog zakona u zemlji.

General Wesley Clark, američki vojni predstavnik na pregovorima i bivši vojni zapovjednik NATO-a, poručio je da se "nada" većoj prisutnosti nove američke administracije u BiH.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je naglasio kako je Hrvatska najbolji prijatelj Bosne i Hercegovine na njezinu euroatalntskom putu. Međutim, kao preduvjet napretka na tom putu naveo je kreiranje izbornog zakona s kojim će biti zadovoljna sva tri naroda.

"To je ustavna kategorija koja direktno podržava vladavinu zakona, što je prioritet za prijem u EU, kao i temeljne vrijednosti Unije. Želim prije svega naglasiti važnost izmjene Izbornog zakona bez daljnjeg odgađanja. Najdalje do juna 2021. godine, prije sljedećih općih izbora", precizirao je Plenković.

Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell, koji je prije tri tjedna posjetio Sarajevo, kazao je kako tu BiH čekaju „teške, ali potrebne reforme“ te kako tamošnji politički čelnici moraju stvarati okolinu koja zagovara suradnju i pomirbu umjesto da ih potkopava.

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je napisao da je "nakon 25 godina vrijeme za funkcionalnu i stabilnu BiH".

"Na današnji dan slavimo napore mirotvoraca, iako žalimo zbog gubitka stotina tisuća života i raseljavanja još milijun ljudi", napisao je Biden dodajući kako je ipak važno to što je Daytonom potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost BiH.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nikola Špirić obratio se učesnicima konferencije pod nazivom “Naslijeđe mira -  25 godina Dejtonsko – pariskog mirovnog sporazuma”, koja je danas, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva inostranih i evropskih poslova u Vladi Republike Hrvatske, održana u Zagrebu.

U svom obraćanju Špirić podsjetio je na činjenicu da je Dejtonski mirovni sporazum zaustavio rat, donio trajni mir, te uredio BiH kao državu tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Naglasio je da je Republika Srpska Dejtonskim sporazumom dobila međunarodnu verifikaciju, te upozorio na činjenicu da su, u postdejtonskom periodu, uslijedile izmjene Dejtona koje su bile na štetu Srpske i dovele do oduzimanja njenih nadležnosti i urušavanja institucionalnog kapaciteta.

Prema riječima Špirića, veliku ulogu u izmjenama Dejtona odigrali su visoki predstavnici, koji su postali zakonodavci, nametnuvši 101 zakon na nivou BiH, čak 105 amandamana na ustave Republike Srpske i Federacije BiH, kao i stotine odluka, u čemu je prednjačio Paddy Ashdoen, koji je, u jednom danu, smijenio 59 funkcionera iz Republike Srpske.

U svom obraćanju Špirić ocijenio je da je uloga visokih predstavnika u preuzimanju zakonodavne uloge od institucija BiH imala negativne posljedice jer je proizvela preveliku dozu političkog parazitizma. Očekivalo se, rekao je dr Špirić, da neko izvana ponudi rješenje (očekivanje Dejtona 2), tako da bazične mogućnosti Dejtonskog sporazuma nisu do kraja iskorištene.

Upozoravajući da ni 25 godina poslije Dejtona u BiH nisu moguća revolucionarna, nego evolutivna rješenja, Špirić je rekao da neustavni i dugogodišnji proces prenosa nadležnosti ima za cilj oduzimanje konstitutivnosti zagarantovane Dejtonom, zbog čega nailazi na snažan politički otpor Srba i Hrvata, koji u tom procesu vide težnju za dominacijom i majorizacijom.

Iznoseći ocjenu da vizija unitarne Bosne i Hercegovine, koju proklamuju neki unutrašnji i međunarodni faktori, predstavlja de facto negaciju Dejtona,  Špirić rekao je da smatra da je u trenutnim okolnostima Dejtonski sporazum jedini mogući okvir za napredak BiH.

Na kraju,  Špirić je izrazio uvjerenje da će svi prijatelji BiH podržati novu fazu implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma koja podržava unutrašnji dijalog, promociju domaće odgovornosti, uključujući pomirenje i dobrosusjedske odnose. Uvjeren je da bi status zemlje kandidata donio prijeko potrebni optimizam i u fokus stavio proces evropskih integracija, ekonomski razvoj koji bi za rezultat imao bolji socio-ekonomski status stanovništva, obezbijedio nova radna mjesta i zadržao mlade na prostoru BiH.

U okviru istog panela, posvećenog euroatlantskim integracijama BiH, učesnicima konferencije obratili su se i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragan Čović, komesar Evropske unije za politiku susjedstva i proširenja Oliver Varhelyi, ministar inostranih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i specijalni predstavnik Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak.

Čović je istakao Dejtonsko – pariski mirovni sporazum kao značajno postignuće koje je u BiH zaustavilo užase rata. Govoreći o Dejtonu danas, naznačio je kako današnji koncept djelovanja i unutrašnje uređenje BiH vidno odudaraju od izvornog sporazuma kao posljedica djelovanja različitih međunarodnih zvaničnika i nametnutih prepravki.

Naglasio je kako je nužno iskoristiti trenutni okvir Dejtonskog sporazuma, čuvajući njegove vrijednosti te obezbijediti, prije svega, izmjene Izbornog zakona BiH i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima vlasti, u skladu sa Ustavom BiH. Istakao je kako bi se to trebalo dovršiti u prvih šest mjeseci 2021. godine. Posebno je istakao i održavanje Lokalnih izbora u Gradu Mostaru, zakazanih za 20. decembar tekuće godine.

Kazao je kako su postojeća zloupotreba i pokušaji neskrivene majorizacije hrvatskoga naroda u BiH suprotni nastojanjima u traženju efikasnih rješenja za stabilnu evropsku BiH. Pri tome je istakao gruba narušavanja Dejtona koja se jasno očituju u negiranju i kršenju prava Hrvata. 

Posebno je stavio na znanje kako protagonisti takvih politika hrvatskom narodu šalju jasnu poruku nazivajući ga manjinom i najavljujući kako će taj proces okončati na Opštim izborima 2022. godine. Ovakvi istupi, kazao je, dolaze od predstavnika bošnjačkih ili ''probosanskih'' stranaka koje se kriju iza građanskog koncepta. Naznačio je i zabrinjavajuće ćutanje međunarodnih predstavnika u BiH na takve i slične nasrtaje.

Upozorio je i na saziv Centralne izborne komisije (CIK), u čijem se imenovanju postupilo protivno kriterijima i zakonskoj metodologiji. Ukazao je kako je povjerenje među konstitutivnim narodima na najnižem nivou što onemogućava ponovno vraćanje u centar pažnje euroatlantski put BiH.

Istakao je kako legitimni predstavnici hrvatskoga naroda u BiH preduzimaju različite inicijative kako bi se u sljedećih šest mjeseci ispunili uslovi za dobijanje statusa kandidata za Evropsku uniju (EU), nakon usvajanja izmjena Izbornog zakona, te da se nastoji ojačati nivo saradnje s NATO-om kroz uspostavljanje Komisije za NATO na nivou Vijeća ministara BiH. Na kraju je ponovio opredijeljenost za EU i NATO put BiH, zaštitu ravnopravnosti konstitutivnih naroda, te multikulturalnost i multietničnost kao baštinu BiH.

federalna.ba