Predsjedništvo BiH pred novim izazovima: Hoće li prevladati političke podjele?
Šta akademska zajednica, javnost i građani očekuju od novog saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine? Hoće li to biti funkcionalna institucija u kojoj članovi imaju usaglašene stavove, rade na unutrašnjoj integraciji i vode vanjsku politiku od koje će svi građani imati koristi?
Mandat još nije ni počeo, a podjele su već tu. Denis Bećirović i Darijana Filipović zakletvu su položili u Sarajevu, dok je Željka Cvijanović, po receptu Milorada Dodika, to najprije učinila u Banjoj Luci. Takav početak mogao bi biti najava političke realnosti u naredne četiri godine.
Očekivanja od novog saziva
„Čuda su moguća, ali ja u čuda ne vjerujem. Predsjedništvo je do sada zapravo bilo simbol raštimanog orkestra, kakav je Bosna i Hercegovina postala i u očima svijeta. Tri člana Predsjedništva gotovo po pravilu, kada odlaze izvan zemlje, predstavljaju Bosnu i Hercegovinu kao potpuno disfunkcionalnu državu, kao da ona kao cjelina ne postoji“, kazao je novinar Ranko Mavrak.
Iza prethodnog saziva ostao je mandat obilježen sporovima o ustavnim i državnim nadležnostima, u kojem su Bećirović i Željko Komšić uglavnom bili na jednoj, a Cvijanović na drugoj strani. Komšić odlazi, Filipović dolazi, ali ostaje pitanje mijenja li se i politički teret koji nosi nova članica Predsjedništva.
Govoreći o mogućim razlikama u radu novog saziva, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elvis Fejzić upozorava na pitanje uspostavljanja dodatnog ureda.
„Ono što će biti stvarna razlika u odnosu na prethodni mandat jeste to što će, pored ureda u Istočnom Sarajevu za srpskog člana Predsjedništva, sada biti u funkciji i ured hrvatskog člana Predsjedništva u Mostaru. To bi, zapravo, na takav način moglo demontirati i onemogućavati normalan rad Predsjedništva“, smatra Fejzić.
Mavrak, s druge strane, mogućnost promjene vidi u političkom pristupu nove članice Predsjedništva i odnosu prema zajedničkim interesima.
„Ono što se može donijeti kao kapital ulaskom HDZ-a u državni vrh jeste pokušaj pomiriteljskog djelovanja i otklon od dosadašnje prakse preglasavanja. Mislim da su evropske integracije prioriteti i da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine može biti presudno u slanju poruke da postoji minimum zajedničkog interesa za sve građane Bosne i Hercegovine“, istakao je Mavrak.
Tri politička koncepta u jednoj instituciji
Nova članica Predsjedništva ne obećava mnogo, ali zagovara pronalaženje zajedničkih tačaka – evropski put, energetiku i Koridor 5C. Zajednička crta nazire se između nje i Cvijanović, koje dijele brigu za konstitutivne narode i protivljenje preglasavanju. Tako bi se dosadašnji odnos snaga dva prema jedan mogao promijeniti u instituciji u kojoj se lome koplja oko vanjske politike, imenovanja ambasadora, NATO-a i državne imovine.
HDZ traži izbornu reformu, Banja Luka čuva entitetske nadležnosti, a Bećirović brani suverenitet. Tri koncepta u jednoj sobi.
Jedan od prvih testova za novi saziv bit će, smatra Mavrak, dogovor o vanjskopolitičkim prioritetima i imenovanjima.
„Bosna i Hercegovina u ovom trenutku zapravo uopće nema vanjskopolitičku strategiju. Ona je istekla 2023. godine i treba napraviti novu. Pitanje je je li to uopće moguće u postojećim okolnostima, kada tri politička faktora u Bosni i Hercegovini na potpuno različite načine pristupaju onome što bi trebalo biti cilj vanjske politike. Pretpostavljam da će prvi test biti imenovanje novih ambasadora. Kroz to ćemo vidjeti kako tri člana Predsjedništva vide vanjsku politiku Bosne i Hercegovine u budućnosti“, pojasnio je Mavrak.
Fejzić, međutim, ne očekuje suštinsku promjenu dosadašnjeg načina odlučivanja, već drugačiji odnos političkih snaga.
„To neće biti dva naprema jedan u korist odluka i zakona koji su išli u cilju zaštite općeg dobra i države Bosne i Hercegovine, nego će to biti dva naprema jedan kada je riječ o paktiranju SNSD-a i stranaka okupljenih oko HDZ-a i HNS-a“, ocijenio je Fejzić.
Građani bez velikih očekivanja
Političke računice, stranački interesi i različite vizije države. A šta od novog saziva Predsjedništva očekuju građani?
„Nadam se da će biti bolje.“
„Dok se god oni gore vrte ukrug, samo se mijenjaju kao sijalica koju zavrću. Znači, nema ništa od toga, samo može biti gore.“
„Nadat ćemo se boljem."
"Neka više misle na narod.“
Četiri godine su pred članovima novog saziva da pokažu može li Predsjedništvo biti funkcionalna institucija. Ne moraju misliti isto, ali moraju raditi isti posao. Jer državi ne trebaju tri politička megafona, već Predsjedništvo koje zna šta je zajednički interes.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.