Prašina u zraku ne bi trebala da nas brine - koliko drugi polutanti
Zima u našoj zemlji donosi problem zvani - zagađenje zraka. Nisu ložišta jedini problem, ali struka kaže, sve će nam se to vratiti u vidu respiratornih infekcija. Koliko je situacija ozbiljna potvrđuje i informacija da je Sarajevo navodno, prošle sedmice bio drugi na svijetu najzagađeniji grad.
Šokantan podatak da je Sarajevo jedan od najzagađenijih gradova u svijetu, izazvao je mnogo komentara. Prašina u zraku ne bi trebala da nas brine, koliko drugi polutanti koje svakodnevno udišemo, objašnjavaju eksperti.
"Sarajevo je bio drugi grad po zagađenosti, za one koji ne prate oficijelne podatke, službene. Sarajevo je bio četvrti grad po zagađenosti u BiH. Međutim, stvar je u tome - taj Svisair je firma koja proizvodi uređaje za mjerenje pročišćenja zraka i njih ne zanima ništa osim prašine i nigdje oni ne spominju sumpordioksid, a u petak se Tuzla, Živinice i Zenica gušila u sumpordioksidu", kaže Enis Omerčić, viši stručni saradnik u Sektoru životne sredine FHMZ-a.
Neće biti bolje ni krajem decembra niti početkom januara, objašnjava Omerčić: "Trenutno stanje je da imamo kolebanja tu i tamo - u Sarajevu zrak na mjernim jedinicama je čist do umjereno zagađen, ali već večeras možemo očekivati porast zagađenja i sve tamo do srijede i ostatka sedmice trebali bismo da imamo jedne dobre uslove sa aspekta zagađenja zraka".
Na zagađen zrak žale se građani i članovi nekoliko ekoloških udruženja iz BiH. Vlasti nemaju sluha niti brinu o zagađenom zraku. Dokaz tome je da, osim nekontrolisanih ložišta i nepropisnih industrijskih isparavanja, gradi se neplanski.
"To blokira strujanje i pročišćavanje zraka. Medutim, i to je samo jedan od dijelova rješavanja problema ako govorimo o visokoj gradnji koja blokira prozračivanje", navodi Rijad Tikveša, predsjednik Udruženja Ekotim.
Osim planske i strateške gradnje, koja bi u nekoj mjeri osigurala strujanje zraka, vlasti moraju sarađivati s ljudima iz struke. Brojne inicijative koje bi umanjile zagađenost su samo slovo na papiru, a neophodne su za dugoročno stabilizovanje situacije.
"Govorim o inicijativama kao što su zabrana prometa i korištenja uglja i drugih materijala za zagrijavanje domaćinstava i obvezan subvencioniran prelazak na plin za domaćinstva i ustanove koja nisu u mogućnosti obezbijediti sebi tu vrstu grijanja i ograničenje korištenje određenih kategorija vozila", precizira Tikveša.
Ako je za utjehu, u narednim danima zagađenje će biti smanjeno, jer vremenske prilike idu u korist.
"Očekujemo vrijeme bez padavina do srijede, a od srijede slijedi jedna destabilizacija vremenskih prilika koja će se ogledati u padavinama širom
naše zemlje. Kada je u pitanju sniježni pokrivač - od iduće sedmice očekujemo značajnije", kaže meteorolog Bakir Krajinović.
Konkretne promjene zahtijevaju i konkretne poteze resornih institucija - u suprotnom, čist zrak neće udisati ni građani, a ni oni koji loše odluke donose smješteni u udobne fotelje.
federalna.ba