Pozivima za globalni oprez i akciju obilježena 75. godišnjica Konvencije o genocidu

Stalna misija Njemačke u New Yorku organizovala je popratni događaj povodom 75. godišnjice Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Skupu su prisustvovali delegati iz različitih zemalja, ističući trajnu važnost Konvencije u sprečavanju zločina i traženju odgovornosti.

Potpredsjednica i specijalna savjetnica Generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida Alice Wairimu Nderitu otvorila je sesiju, naglašavajući nužnost obnove globalnih obaveza u sprečavanju genocida.

Direktor Međunarodne akademije načela Nirnberških principa Christoph Safferling govorio je o ključnim elementima Konvencije iz 1948. godine, ističući njenu ulogu u promicanju prevencije i odgovornosti.

Predstavnici zemalja kosponsora ovog skupa Poljske, Njemačke, Izraela, Kambodže i Ruande i Bosne i Hercegovine podijelili su svoja iskustva, potvrđujući svoju predanost načelima Konvencije i ističući njezin utjecaj na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Sesija je također pružila otvorenu platformu za države članice da izraze svoje perspektive o provedbi Konvencije i budućim smjerovima u borbi protiv genocida i negiranja Holokausta.

U svom obraćanju, stalni predstavnik BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija istakao je značaj prevođenja komemorativnih događaja u konkretne akcije, zahvalivši se USG-u i specijalnoj savjetnici za prevenciju genocida na njenoj predanosti, te stalnoj misiji Njemačke kao domaćinu događaja.

Pozivajući se na upozorenje Edmunda Burkea, Lagumdžija je istaknuo propuste tokom genocida u Srebrenici kada je međunarodna zajednica ostala neaktivna, naglašavajući hitnu potrebu da se nauči iz takvih tragedija i spriječi njihovo ponavljanje.

Lagumdžija je odao počast pojedincima poput Raphaela Lemkina, čija je odlučnost dovela do uspostavljanja termina "genocida" u međunarodnom pravu putem Konvencije, ističući neizmjerne doprinose ovih ličnosti.

Lagumdžija je istakao ključnu ulogu Konvencije u nedavnoj istoriji, navodeći osuđujuće presude počinitelja genocida u Ruandi i Bosni i Hercegovini. Naglasio je obrazovni aspekt, zagovarajući integraciju presuda za genocid u školske programe, odražavajući tvrdnju Benjamina Disraelija da “pravda je istina u akciji”. U vremenu obilježenom negiranjem genocida i fabrikovanim dezinformacijama, Lagumdžija je istakao važnost promicanja istine, pravde i obrazovanja kako bi se uspješno borili protiv genocida.

U završnim napomenama istakao je neke naučene lekcije nakon osuđujućih presuda za genocid u Srebrenici.

- Već gotovo dva desetljeća, od kada je izrečena prva osuđujuća presuda za zločin genocida počinjen u Srebrenici 1995. godine, posebno presudom Apelacionog vijeća ICTY-a od 19. aprila 2004.  - Tužilac protiv Krstića, koristim svaku priliku da nas podsjetim da je krajnje vrijeme da presude za genocid prenesemo iz sudnica u učionice – kazao je.

Govor je završio sa odlučnim pozivom na nastavak izgradnje zajedničke budućnosti lišene najmračnijih vremena u povijesti, jačajući odlučnost da se spriječe takvi zločini od ponovnog događanja.

U svojim završnim riječima, Nderitu je ponovila hitnost nastojanja u očuvanju naslijeđa Konvencije i istaknula potrebu za kolektivnom akcijom u sprječavanju genocida diljem svijeta.

Događaj je poslužio kao platforma za isticanje važnosti Konvencije u savremenom globalnom okruženju, ističući ulogu Konvencije kao svjetionika u sprečavanju najtežih zločina protiv čovječnosti.

federalna.ba/Fena