Požari ostaju najveća prirodna prijetnja, nužno jačati sistem civilne zaštite

Šumski požari ostaju najozbiljnija i najčešća prirodna prijetnja u Bosni i Hercegovini, a bez jače koordinacije, obučenog ljudstva, savremenih kapaciteta i striktne primjene procedura nema efikasnog odgovora - poručeno je s radionice o preventivnim mjerama i odgovoru na šumske požare koja je organizirana u Sarajevu, a na kojoj su domaće institucije i međunarodni partneri analizirali iskustva iz požarne sezone 2025. godine i razmatrali unapređenje sistema civilne zaštite.

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine – Sektor za zaštitu i spašavanje organiziralo je radionicu o preventivnim mjerama i odgovoru na šumske požare, s ciljem analize provedenih aktivnosti tokom požarne sezone 2025. godine, razmjene iskustava te unapređenja koordinacije između institucija na svim nivoima vlasti.

Radionica je okupila rukovoditelje organa civilne zaštite sa državne, entitetske, kantonalne i lokalne razine, kao i predstavnike Ministarstva odbrane BiH, Oružanih snaga BiH, NATO štaba Sarajevo te međunarodnih organizacija uključenih u aktivnosti pripravnosti i odgovora na prirodne nesreće.

Direktor Federalne uprave civilne zaštite Aldin Brašnjić istaknuo je da su ovakvi stručni skupovi izuzetno važni jer omogućavaju razmjenu iskustava i unapređenje ukupnog sistema civilne zaštite.

Naglasio je da su u odnosu na prethodnu požarnu sezonu vidljive dobre prakse, posebno kada je riječ o Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Brašnjić je kazao da je Zeničko-dobojski kanton nabavio helikopter koji se, iako nije namijenjen isključivo za gašenje požara, koristi i u te svrhe.

- Kanton Sarajevo očekuje isporuku helikoptera već u martu ili aprilu, dok se Posavski kanton odlučio za kupovinu vlastitog helikoptera. Ove prakse potvrđuju da su požari najčešća prirodna nesreća koja ozbiljno ugrožava ljudske živote i imovinu, te da je ključno pravovremeno reagirati kada dođe do velikih požara - izjavio je.

Govoreći o izazovima s kojima se civilna zaštita suočava na terenu, Brašnjić je naglasio da najveći problem predstavlja nedostatak koordinacije u rukovođenju i upravljanju sistemom civilne zaštite.

Podsjetio je da se sistem zasniva na principu supsidijarnosti, od lokalnog do državnog nivoa, ali da se često dešava da općine i gradovi nemaju razvijene civilne zaštite, s tek dva ili tri zaposlena i bez organiziranih službi zaštite i spašavanja. Podsjetio je da je Zakon o zaštiti i spašavanju donesen još 2003. godine, te da se više ne može govoriti samo o nedostatku sredstava ili volje.

- Potrebno je insistirati na odgovornosti nosilaca izvršnih funkcija u općinama i gradovima, jer civilna zaštita, kao jedan od tri stuba sigurnosti zajedno s policijom i Oružanim snagama BiH, ne prati ta dva segmenta ni po ljudstvu ni po materijalno-tehničkim sredstvima. Upravo ljudstvo i oprema najčešće nedostaju kada dođe do prirodnih nesreća - naglasio je.

Kao konkretne korake ka unapređenju sistema, Brašnjić je naveo da je ove godine planirano donošenje novog Zakona o zaštiti i spašavanju, s obzirom na to da je BiH ušla u mehanizam civilne zaštite Evropske unije i da domaća zakonska rješenja ne prate u potpunosti evropsku normativu.

Također je najavio cjelovite izmjene Zakona o zaštiti od požara. Istaknuo je da će biti nužno primjenjivati i represivne mjere, uključujući slanje inspekcija u općine i gradove kako bi se osiguralo formiranje profesionalnih vatrogasnih jedinica. Naveo je da od 79 općina i gradova u BiH, njih 29 još uvijek nema formirane profesionalne vatrogasne jedinice, iako je to zakonska obaveza još od 2009. godine.

Šef Odsjeka civilne zaštite Grada Trebinje Aleksandar Koprivica kazao je da su civilne zaštite prve koje reagiraju u slučaju požara, ali da se suočavaju s brojnim problemima, među kojima su nedostatak ljudstva, opreme i odgovarajuće mehanizacije za pravovremeno djelovanje.

- Na terenu je posebno izražen nedostatak sigurnosne kulture i nedovoljna primjena represivnih mjera prema počiniocima požara, što je čest problem u praksi. U Hercegovini su putne komunikacije slabe, što dodatno otežava intervencije. Potrebne su dodatne obuke pripadnika službi zaštite i spašavanja, a opremljenost bez adekvatne obučenosti nije dovoljna - kazao je.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak naglasio je da je radionica organizirana upravo zbog naučenih lekcija iz prethodnih godina, s obzirom na to da se požari redovno ponavljaju i da je s velikom vjerovatnoćom za očekivati njihovu pojavu i tokom ove godine.

Istaknuo je da su požari, za razliku od drugih prirodnih nesreća poput poplava i zemljotresa, predvidiviji, što omogućava bolju pripremu sistema.

Bošnjak je naglasio da lokalne zajednice same ne mogu odgovoriti na požare koji zahvataju šira područja, više kantona ili čak oba entiteta, zbog čega je neophodno angažiranje svih resursa, redoslijedom propisanim procedurama. Naglasio je da se najprije moraju iskoristiti domaći kapaciteti, a tek potom, ukoliko je potrebno, aktivirati evropski mehanizam civilne zaštite, koji je BiH prethodnih godina više puta koristila.

Govoreći o izazovima u koordinaciji, Bošnjak je rekao da se često preskaču određeni nivoi vlasti i ne poštuju propisane procedure, što onemogućava pravovremeno angažiranje Oružanih snaga BiH ili mehanizma civilne zaštite EU.

- Česte promjene kadra u lokalnim zajednicama i kantonima dodatno otežavaju situaciju, jer novi službenici često nisu upoznati s procedurama. Uloga 112 centra Ministarstva sigurnosti BiH, u kojem već duže vrijeme rade isti, uhodani djelatnici, koji su u stalnoj komunikaciji s međunarodnim partnerima i susjednim zemljama te često pomažu nižim nivoima vlasti u pravilnom postupanju i popunjavanju potrebne dokumentacije, izuzetno je važna - pojasnio je Bošnjak.

Predstavnik NATO štaba Sarajevo, general Matthew A. Valas, naglasio je važnost zajedničkog djelovanja Ministarstva odbrane, Oružanih snaga BiH i Ministarstva sigurnosti BiH. Istaknuo je da učešće međunarodne zajednice pokazuje njihovu posvećenost sigurnosti građana Bosne i Hercegovine, te naglasio da je cilj stalno unapređivanje procesa, procedura i metoda kako bi se osigurala najbolja moguća podrška građanima u slučaju katastrofa.

Pomoćnik direktora Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona Salko Sokolović naveo je da su požari kontinuirani problem u ovom kantonu, uz povremene incidente poput obilnih padavina, kakve su zabilježene prošle godine u Jablanici i Konjicu, kada je bilo i ljudskih žrtava i velike materijalne štete. 

- U Hercegovačko-neretvanskom kantonu godišnje se bilježi između dvije i dvije i po hiljade požara, dok ih je ove godine zabilježeno oko 1.500. Požari su tema od posebne važnosti jer uzrokuju veliku materijalnu štetu i zahtijevaju angažman velikog broja ljudi, kako tokom gašenja, tako i u fazi sanacije - kazao je.

Fena/federalna.ba