Požar u Deliblatskoj pješčari još nije ugašen, vatrogasci strahuju od jakih vjetrova

Posljedice požara koji u rezervatu prirode Deliblatska pješčara na sjeveroistoku Srbije traje već tjednima još su nesagledive, a službene procjene ukazuju da će oporavak prirode na više od 3500 hektara izgorjele šume i raslinja trajati najmanje pet do deset godina.

U gašnju požara sudjeluje više od 500 vatrogasaca i lokalnih službi, te helikopteri i vatrogasci upućeni posredstvom Mehanizma Europske unije za ciilnu zaštitu koji je Srbija aktivirla koncem prošlog tjedna, ali stanje na terenu dodatno otežavaju nepovoljni vremenski uvjeti, suša i vjetrovi promjenjivog smjera.

Situacija je u prethodna dva dana nešto povoljnija, ali moramo biti jako oprezni jer se se kiša i dalje ne očekuje, a najavljena je jaka košava s udarima i do 50 kilomatara na sat, upozorio je u utorak načelnik Operativnog centra Sektora za izvanredne situacije Milan Kocić.

On je za RTS rekao da je jutros u sedam sati u Srbiji bilo aktivno 12 požara, ali da u najtoplijim dijelovima dana taj broj poraste na 40 ili 50.

Požar je u utorak ujutro izbio i u industrijskoj zoni u Novom Sadu i u jednom skladištu izazvao eksploziju u kojoj su ozlijeđene dvije osobe. 

Aktiviran Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu

Srbija je, tjednima se boreći s požarom u Deliblatskoj peščari i brojnim požarištima na jugozapadu zemlje, u petak aktivirala Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu u okviru koje su upućena četiri vatrogasna helikoptera Black Hawk, 55 vatrogasaca i 24 vozila iz Njemačke te 69 vatrogasaca i 15 vozila iz Rumunjske.

Dva dana ranije u gašenje se uključio i specijelni zrakoplov Iljušin ruskog ministarstva za izvanredne situacije.

Srbijanska ministrica za zaštitu okoliša Sara Pavkov istaknula je u utorak u izjavi Radio-televiziji Srbije (RTS) kako je najvažnije da u požaru nema ljudskih žrtava, te da nijedna životinjska vrsta, kojima je je stanište u Europi jedinstveni spoj pješčanih dina i šuma u Deliblatskoj peščari, nije ugrožena.

Područje Deliblatske peščare iznimno je značajno za bioraznolikost Srbije, jer posjeduje autohtona travnata staništa i šumske ekosustave čija je sadnja počela još 1818. godine.

Taj jedinstveni rezervat prirode prostire se na oko 380 četvornih kilometara i stanište je za više od 900 vrsta biljaka i brojne rijetke životinje, a u požaru je izgorjelo više od 3500 hektara pod šumom i raslinjem. 

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.