Postignut globalni poreski dogovor protiv poreskih rajeva

Skoro 140 zemalja dogovorilo je sveobuhvatnu reformu globalnih pravila za oporezivanje multinacionalnih korporacija s ciljem da se suzbiju poreski rajevi i zaustavi trka u smanjivanju poreza kojom mnoge države mame kompanije, dok druge ostaju bez neophodnih prihoda, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svjetskih medija.

Više od 130 zemalja potpisalo je globalni sporazum o reformi korporativnog oporezivanja s ciljem da se eliminišu poreski rajevi, uz procjenu da će donijeti više od 150 milijardi dolara od multinacionalnih kompanija, ističe Financial Times.

Sporazum koji, kako ukazuje britanski list, predstavlja najveću reformu korporativnog oporezivanja za više od jednog vijeka, predviđa 15 odsto globalne minimalne efektivne poreske stope korporacijama uz nova pravila koja bi trebalo da prisile multinacionalne kompanije da prijavljuju profit i plaćaju više poreza u zemljama u kojima posluju.

Dogovor je trijumf za Organizaciju za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koja je godinama nastojala da suzbije izbjegavanje plaćanja poreza među korporacijama, ocjenjuje Financial Times.

U okviru dogovora, 136 zemalja se također saglasilo sa dvogodišnjom zabranom uvođenja novih poreza tehnološkim kompanijama kao što su Google i Amazon, što bi moglo da pomogne administraciji Joea Bidena u pokušaju da ratifikuje sporazum u SAD.

Ulozi su veliki za SAD i zemlje koje su nametnule poreze na digitalne usluge tehnološkim kompanijama iz Silicijumske doline, piše Financial Times, dodajući da bi u slučaju da američki Kongres ne prihvati sporazum, te zemlje mogle nastaviti da primjenjuju digitalne poreze što bi pokrenulo trgovinske sporove s Washingtonom.

Dogovor postignut poslije decenije razgovora pod okriljem OECD-a označava ogromnu promjenu u pristupu kada je u pitanju oporezivanje velikih svjetskih kompanija, ocjenjuje BBC u analizi.

Zemlje su se ranije često međusobno nadmetale kako bi ponudile atraktivne aranžmane multinacionalnim korporacijama, s obrazloženjem da će te kompanije otvoriti fabrike i stvoriti nova radna mjesta, čime bi dale nešto zauzvrat za niže poreze.

Međutim, giganti nove digitalne ere bili su vješti u jednostavnom premještanju profita, od regiona u kojima posluju do onih u kojima će plaćati najniže poreze, što je, ukazuje BBC, bilo dobro za poreske rajeve, a loše za sve ostale.

Novi sistem ima za cilj da minimizira mogućnosti prebacivanja profita i osigura da najveća preduzeća plaćaju barem neke poreze tamo gdje posluju, a ne tamo gdje odluče da imaju sedište.

Samo po sebi je uspjeh što je sporazum podržalo 136 zemalja, ali će, dodaje BBC, neizbježno biti i gubitnika i pobjednika.

Poslije godina propuštenih rokova i prepirki kako oporezovati tehnološke gigante, sporazum dogovoren u petak, 8. oktobra, približava se okončanju, kako je to rekla ministarka finansija SAD Janet Yellen, globalne "trku do dna" među zemljama koje mame kompanije sa sve nižim poreskim stopama, ocjenjuje Bloomberg.

Sporazum označava pobjedu u globalnim pregovorima koji su bili skoro zaustavljeni tokom mandata predsjednika Donalda Trumpa i koji su prerasli u trgovinske tenzije uvođenjem jednostranih mjera i prijetnjama odmazdom, ukazuje Bloomberg, dodajući da bi dogovor mogao da donese nove prihode vladama koje se suočavaju s velikim dužničkim teretom poslije pandemije Covid-19.

Potpisnici sporazuma uključuju sve članove Grupe 20, Evropske unije i OECD-a, dok od zemalja uključenih u pregovore, samo Kenija, Nigerija, Pakistan i Šri Lanka, prema saopštenju OECD-a, nisu potpisale sporazum.

Sporazum usmjeren na suzbijanje poreskih rajeva predstavlja vrhunac godina napornih pregovora koji su oživljeni ove godine pošto je Biden preuzeo dužnost predsjednika i obnovio predanost SAD multilateralizmu, ukazuje New York Times.

Ministri finansija zemalja uključenih u pregovore su žurili da finaliziraju sporazum, za koji se nadaju da će preokrenuti višedecenijsku trku smanjivanja korporativnih poreza koji su ohrabrivali kompanije da preusmjeravaju profite u jurisdikcije s niskim porezima, čime su, ističe list, druge države lišavale novca koji im je potreban za izgradnju infrastrukture i borbe protiv globalnih zdravstvenih kriza.

SAD, koje su predložile najnižu stopu za oporezivanje korporacija od 15 odsto, dugo su tražile načine za smanjenje podsticaja za preusmjeravanje profita u inostranstvo kako bi manje plaćale poreze. Sada, dok se Bideonova administracija sprema da pokuša da poveća poreze korporacijama, uvođenje globalnog minimalnog poreza je ključno u sprečavanju kompanija da presele svoja sjedišta u inostranstvo.

Međutim, republikanci, koji se protive Bidenovim planovima za povećanje poreza kod kuće, odmah su se usprotivili globalnom sporazumu i zaprijetili da će ga blokirati u Kongresu, nagovještavajući bitku kada bude trebalo da se ratifikuje sporazum.

Evropske zemlje će, kako piše New York Times, nervozno pratiti da li će Biden uspjeti da osigura da se SAD pridržavaju sporazuma. Ako se to desi, Francuska, Velika Britanija i druge zemlje su rekle da će ukinuti poreze koje su nametnule kompanijama iz Silicijumske doline, što je skoro pokrenulo transatlantski trgovinski rat, prenosi RSE.

federalna.ba/Beta