Postkovid komplikacije izražene i kod djece

Dok mnogi građani ne poštuju mjere zaštite i ne vjeruju u postojanje virusa, a vlast kasni s nabavkom vakcina za masovnu imunizaciju, u bolničkim sobama životne bitke zbog pandemije vode i djeca.

Njihove borbe nisu jednostavne i ne prolaze svi s lakšim kliničkim slikama. Mnogima je virus značajno utjecao na zdravstveno stanje, a post komplikacije ni kod njih ne izostaju.

Posjetili smo postkovid ambulantu u sklopu dječije klinike UKC-a u Tuzli, a ono što smo tamo zabilježili nam svima treba biti podsjetnik za odgovornost. Zbog nas samih, ljudi oko nas, ali i ovih malih heroja.

Prebolovati koronavirus ne znači živjeti bez straha i dodatnih zdravstvenih tegoba. Kako kod odraslih, postkovid komplikacije primjetne su i kod djece. To najbolje zna Enaida, majka dvije djevojčice koje su virus ostavile iza sebe, ali se s posljedicama još bore. Kod starije djevojčice su se komplikacije počele javljati 18 dana nakon zaraze, zbog čega je bila hitno hospitalizovana.

„Završili smo u izolatoriju, dijete je tri infuzije primilo odmah, pothlađeno, iscrpljeno... I dan danas, nakon desetak dana, i dalje osjeća umor, iscrpljenost, vrtoglavicu, strašno!“, kaže Enaida.

Kontrole za mališane kod kojih su primjetne komplikacije su obavezne, zbog čega su postkovid ambulante od izuzetnog značaja. Ljekari tretiraju simptome koji se razlikuju u zavisnosti od uzrasta djeteta.

„Počevši od tih gastroenteroloških smetnji, zatim smanjenog apetita do težih multifunkcionalnih upala“, ističe Zemina Džihanović, odgovorna medicinska sestra Covid dječijeg odjeljenja.

Da bi se posljedice ublažile, ljekari i nakon negativnog testa insistiraju na obaveznim pregledima. Jedan od takvih je kardiološki.

„Pokazalo se kod odraslih da može ostaviti neke posljedice na srce, tako da je to obavezan pregled kad dijete bude negativno“, ističe dr. Selma Alajbegović Selimović, pedijatrica u klinici za dječije bolesti UKC Tuzla.

Posebna pažnja se obraća na novorođenčad, s obzirom na to da su njihova zdravstvena stanja uglavnom zahtijevala hospitalizaciju. Simptomatično je to i da zaraza koronavirusom kod njih traje duže u odnosu na stariju djecu i odrasle.

„Tri do četiri sedmice. Treba dug period da se negativiziraju“, navodi dr. Alajbegović Selimović.

Osim na fizičko, koronavirus ostavlja posljedice i na psihičko zdravlje djece. Da bi djeca stekla povjerenje u ljekare, neophodno je da im vide lice i osmijeh, što je zbog pandemije uskraćeno.

„Kad vidi ljude pod maskama, punom opremom, za nju je to trauma, a i dan danas je“, ističe Eneida.

Uz sve teškoće, mališani se ipak bore i slušaju struku. Naviknuti su na maske i druge mjere zaštite kojih se pridržavaju. Odrasli bi, čini se, kada je u pitanju odgovornost, trebali da uče od djece.

federalna.ba/Azra Delmanović