Porodice žrtava počinju same da istražuju potonuće trajekta Estonija

Porodice žrtava potonuća trajekta "MS Estonia" odlučile su da same sprovedu istragu o uzroku te najveće katastrofe nekog broda u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Trajekt "MS Estonia" je potonuo 1994. godine u Baltičkom moru, a porodice žrtava namjeravaju da angažuju ronioce i robote koji bi ispitali olupinu broda, piše danas Deutsche Welle.

Tim stručnjaka koji finansira privatna inicijativa namjerava da krene u akciju 18. septembra. Oni bi trebalo da utvrde kakve štete su vidljive na olupini, da izrade trodimenzionalni snimak i da pretraže okolinu potonulog broda na morskom dnu.

Šef ekspedicije Margus Kurm rekao je da u Švedskoj postoji zakon koji zabranjuje ronjenje do broda "Estonia", ali da on važi samo u toj zemlji, a da se olupina nalazi u međunarodnim vodama.

Lenart Berglund iz švedske Fondacije žrtava i njihovih porodica izjavio je da je istraživanje veoma važno, jer se tako možda može utvrditi stvarni uzrok nesreće.

Raivo Helerma iz organizacije porodica žrtava "Memento Mare" navodi da ne traže krivce i da ne pokušavaju da dokažu neku postojeću teoriju, već da žele da iskoriste "jedinstvenu priliku da nadju odgovore bar na neka pitanja koja još imaju".

Trajekt "MS Estonia" plovio je 28. septembra 1994. iz estonskog Talina prema švedskom Stokholmu, sa 989 putnika i članova posade. Potonuo je tokom noći ispred kod finske obale. Poginule su 852 osobe, a 137 je preživjelo.

Švedska, Estonija i Finska su odlučile da olupinu broda ne vade iz mora, a mjesto na kojem je potonuo proglasile su posljednjim počivalištem žrtava katastrofe, zbog čega je ronjenje u toj oblasti zabranjeno.

Prema zvaničnom izvještaju iz 1997. godine, uzrok nesreće su pomična vrata na pramcu koja su otrgnuta, ali do danas postoje sumnje u tačnost te teorije.

Snimatelji dokumentarnih filmova nedavno su ponovo pokrenuli raspravu o tome, nakon što su uz pomoć podvodnog robota utvrdili da na trupu broda postoje rupe.

federalna.ba/Beta