Porastao broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici na području SBK-a
Pandemija koronavirusa, pored fizičkog, utjecala i na mentalno zdravlje građana, što za posljedicu najčešće ima narušene porodične odnose. To pokazuje i broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici na području Srednjobosanskog kantona u protekloj godini, koji je, kao i broj razvoda brakova, u porastu.
Iskustava su ovo socijalnih radnika iz nadležnog centra u Novom Travniku, iz kojeg tvrde da je u protekloj godini došlo do eskalacije u slučajevima razvoda brakova, povezanih s nasiljem u porodici. I taj je broj, strahuju, mnogo veći od zvaničnih podataka koji u Federaciji prelaze 11 posto, s obzirom na to da, najčešće, zbog „razlike u pogledima na život“, stoji neprijavljeno nasilje.
„Pozadina tih poremećenih odnosa u porodici, među bračnim partnerima, upravo je eskalirala nakon ove pandemije, odnosno situacije u kojoj smo živjeli u protekle skoro 3 godine, a to je ta zatvorenost, izolacija. Ljudi su počeli da osjećaju određene psihičke pritiske“, objašnjava Neda Kapetan, referentica za dječiju, porodičnu i socijalnu zaštitu Centra za socijalni rad Novi Travnik.
Strah od moguće zaraze nadilaze oni od nesigurnosti i neimaštine, potvrđuju nam i građani, kojima je pandemija, kažu, uveliko promijenila živote.
Stanje svijesti, čije ćemo posljedice tek zbrajati, pokazuju i zvanični podaci. Naime, u toku prošle godine na području Srednjobosanskog kantona evidentirano je 98 krivičnih djela nasilja u porodici, što je povećanje za više od 30 posto u odnosu na prethodne godine.
„Za izvršenje navedenih krivičnih djela u 2021. godini prijavljeno je ukupno 100 osoba, od kojih je 41 povratnik u izvršenju ovih krivičnih djela“, navodi Hasan Hodžić, glasnogovornik policijskog komesara MUP-a SBK-a.
Gotovo polovina od ukupnog broja povratnika u činjenju ovih krivičnih djela pokazatelj je da društvo ne radi dovoljno na resocijalizaciji počinilaca, tvrde nadležni. A uz to, za zaštitu je neophodna prevencija.
„Najbolja zaštita žrtvi se pruža kroz ovu inicijalnu zaštitu, a to su izricanje zaštitnih mjera, gdje se automatski zaštitnik udaljava, a žrtvi se pruža neka određena sigurnost, jer i svaka žrtva nije odmah za sigurnu kuću“, dodaje Kapetan.
Stoga je potrebna veća podrška društva, koje bi trebalo više prepoznati potrebu za očuvanjem, kako fizičkog tako i mentalnog zdravlja u doba pandemije.
federalna.ba